Hrvatska kruh i pekarske proizvode uvozi više od bilo kojih drugih namirnica. I to unatoč tome što smo u žitaricama samodostatni. Jer te žitarice izvozimo u druge zemlje da bi onda iz tih istih zemalja kruh - uvozili. Naravno, po rekordno visokim cijenama, zbog čega na kraju jedemo preskupi kruh
Samo četiri osnovna sastojka – brašno, voda, kvasac i sol – dovoljna su za kruh. No, iako je riječ o jednoj od najosnovnijih namirnica, građani Hrvatske danas ga plaćaju gotovo kao luksuz. Unatoč padu cijena pšenice i brašna na svjetskom tržištu, cijena kruha u Hrvatskoj nastavlja rasti, i to brže nego u većini zemalja Europske unije, piše Net.hr.
Prema podacima, u posljednjih pet godina cijena kruha u Hrvatskoj porasla je za čak 58 posto, dok je u Italiji poskupio 26 posto, a u Sloveniji 36 posto. Jedina zemlja u EU s većim poskupljenjem je Mađarska, s nevjerojatnim rastom od 113 posto. U prosjeku, kruh je kod nas 15 posto skuplji nego u ostatku Unije.
I dok cijene lete u nebo, Hrvatska bilježi i još jedan paradoks – gotovo četvrtina kruha na našem tržištu dolazi iz uvoza. Najčešće je riječ o zamrznutim pekarskim proizvodima iz Njemačke, Poljske i Italije, koji se naknadno peku i prodaju kao svježi.
Uvozimo kruha više nego svinjetine
Prošle godine u Hrvatsku je uvezeno više od 115 tisuća tona kruha i pekarskih proizvoda, čime je kruh preuzeo neslavno prvo mjesto po uvozu, ispred čak i svinjskog mesa. Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, potvrđuje:
“Kruh i pekarski proizvodi izbili su na prvo mjesto po uvozu, što znači da su prestigli i uvoz mesa koji je bio tradicionalno najveći.”
Uvoz pekarskih proizvoda u posljednjih deset godina porastao je čak tri i pol puta – s 103 milijuna eura 2014. na 345 milijuna eura u 2023.
I to unatoč činjenici da Hrvatska proizvodi dovoljno pšenice za vlastite potrebe, pa čak i za izvoz. Problem je, međutim, kvaliteta. Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava:
“Mi proizvodimo velike količine žitarica, ali od tih milijun tona tek 14 posto odgovara standardima suvremene mlinsko-pekarske industrije – zbog glutena i drugih specifičnih sastojaka koji su potrebni.”
Zbog toga kvalitetna pšenica i dalje dolazi izvana, dok se domaća koristi uglavnom kao stočna hrana.
U Ministarstvu poljoprivrede svjesni su problema i najavljuju ulaganja u modernizaciju sektora. Državni tajnik Tugomir Majdak kaže:
“Svaka zemlja ulaže u onaj dio samodostatnosti koji joj je potreban, a mi moramo uložiti definitivno u ovaj dio prerađivačke industrije, poglavito u preradu žitarica.”
Na pitanje zašto se to nije ranije dogodilo, odgovara da “poljoprivrednici to dosad nisu prepoznali.”
Dok odgovornost izostaje, a politika traži izgovore, cijene kruha i dalje rastu – čak i onog koji do nas dolazi iz inozemnih hladnjača, vožen i po tisuću kilometara. U takvim okolnostima možda nije loša ideja posegnuti za savjetom bivšeg ministra Šušnjara: “Pecite kruh kod kuće – bit će jeftinije.”
Više u video prilogu RTL-a: