Znanstvenici moraju biti odlučniji u pristupu, kako se svijet ne bi "zaletio"
Pandemija koronavirusa u izolaciju je postavila više od četiri
milijarde ljudi diljem svijeta, a uz to se moraju pridržavati
strogih mjera, među njima i onog o distanciranju od drugih osoba.
Nažalost, prestižni znanstveni dnevnik Science navodi da
bi upravo to distanciranje trebalo potrajati do 2022.!
Glavna teza rada jest kako ova prva i privremena mjera izolacije
neće biti dovoljna kako bi se virus pobijedio, odnosno, kako bi
se pandemija uspjela staviti pod kontrolu. Samim
time, navodi se, bit će potrebno održavati distancu od drugih
osoba te izbjegavati gužve još gotovo dvije godine.
Naime, računalna simulacija Sciencea predviđa da će Covid-19
postati sezonska bolest, poput srodnih koronavirusa koji izazvaju
običnu prehladu i da će transmisija biti ćešća u
zimskim mjesecima.
Najgori scenarij je da bismo na ovaj način morali živjeti do
2025., kad bi najkasnije trebalo stići efikasno cjepivo protiv
koronavirusa. Zvuči zastrašujuće, ali potrebno
je u svakoj krizi odrediti koji su scenariji najgori i koji su
najbolji. Također, treba se koncentrirati i na one
najizglednije, a s obzirom da cjepiva sigurno
neće biti ove godine, moguće ni u prvoj polovici iduće, realno je
za očekivati da ćemo morati paziti jedni na druge, ali i na sebe,
još gotovo dvije godine.
“Infekcije se šire kad imamo dvije stvari – inficirane ljude i
ljude podložne infekciji. Dakle, ako ne postoji raširen imunitet
krda, većina populacije je
podložna infekciji. Predviđanja o kraju pandemije u ljeto ove
godine nije realno s obzirom na sve što zasad znamo oko ovog
virusa i njegova širenja”, kratko i jasno objavio je koautor rada
Marc Lipsitch, profesor epidemiologije na Harvardu.
Sve ovo čini se nekako apstraktno u trenucima
kad Danska otvara vrtiće, škole i jaslice “zbog uspješnog
suzbijanja širenja virusa”, kao i u trenucima dok Švedska nije na
nacionalnoj razini ni zatvorila sve škole, vrtiće, kafiće,
restorane, fitness centre… Ujedno, Sjedinjene Američke Države
će postepeno krenuti s pokretanjem gospodarstva i ublažavanjem
mjera, kao i Austrija, Kina te mnoge druge zemlje svijeta.
Dakle, znanstvenici moraju biti odlučniji u
pristupu, kako se svijet ne bi “zaletio”. Jer,
nepoznanica je mnogo i po svim simulacijama, uključujući
jednokratno socijalno izoliranje i povremeno socijalno
distanciranje, zaraza je ponovo buknula nakon što su ukinute
restrikcije.
Posebno velik val bolesti vratio se zimi, uzorak koji je već
viđen za pandemije španjolske gripe 1918. kada je zaražena
četvrtina svjetskog
stanovništva, odnosno pola milijarde ljudi, a umrlo je
njih između 17 i 50 milijuna.
Model je prikazao i posljedice preduge izolacije. Razdoblje od 20
tjedana socijalne izolacije i ekonomskog zatvaranja bio je toliko
učinkovit u suzbijanju virusa “da u populaciji
nije razvijen gotovo nikakav imunitet”, a to je zauzvrat u idućem
valu bolesti opet izazvalo preopterećenje odjela intenzivne
njege, bolnica i zdravstvenog sustava.
Jedno je sigurno, virus je došao kako bi ostao. Malo je
vjerojatno da će razina kolektivnog imuniteta biti
dovoljno rasprostranjena i jaka da Covid-19
‘izumre’ nakon prvog vala, kao što se dogodilo sa SARS-om 2003.
godine.
Nekoliko javnozdravstvenih mjera može se poduzeti kako bi se
poboljšala prognoza, navode znanstvenici. To uključuje više
dijagnostičkog testiranja, rigorozno praćenje kontakata
oboljelih, širenje kapaciteta na odjelima
intenzivnog liječenja, precizno testiranje na antitijela,
pronalaženje učinkovitijih metoda liječenja i najveća nada –
cjepivo.
“Ne zauzimamo stajalište o prihvatljivosti pojedinog scenarija s
obzirom na ekonomski teret koje socijalno
distanciranje donosi”, zaključili su znanstvenici pa dodali:
“Ali naglašavamo potencijalno katastrofalan
teret na zdravstveni sustav ako mjere distanciranja budu
neučinkovite ili ako ne budu na snazi dovoljno dugo”.
Izvor:
Vijesti.hr