Tajnik Udruge "Pčela" upozorava da je cvjetni prah pčelinji kruh i bez njega opstanka nema te da je svaki kukac važan
Za nekoliko dana bit će točno godina otkako je uređena prva urbana livada. Dio je to projekta “Travnate perspektive“, koji je prepoznala i podržala Europska komisija kroz inicijativu Communities for Climate. Riječ je o jedinstvenom hrvatskom projektu usmjerenom na održivo upravljanje javnim površinama i jačanje otpornosti na klimatske promjene.
No, osim urbane livade, brojne druge travnate površine vrlo se često kose. Među njima puno je onih na kojima rastu tratinčice i maslačci, a upravo to doprinosi bioraznolikosti, ali i hrani toliko neophodne nam pčele.
Malo je poznato da svaka sljedeća generacija maslačaka i tratinčica, iznimno važnih za život pčela, daje manje nektara i manje je kvalitetna od onih prvih koji rastu u proljeće. Potvrdio nam je to Slavko Stojanović, tajnik Udruge Pčela iz Osijeka.
Svako zrno praha je važno
“Maslačak je vrlo važan pčelama, jer ima cvjetni prah i to je jedno od prvih cvjetnih paša naših pčelica u proljeće. Pčela prikuplja nektar iz maslačka, a prikuplja i peludi, a dobro je poznato da pelud pčele koriste za prehranu mladih pčela, odnosno matičnu mliječ“, pojašnjava Stojanović.
Iako su i tratinčice važne, kaže, jer i najmanje zrno peludi pčeli vrijedi, one će dati malo peludi. S druge strane, žuta boja maslačka privlači pčele i daju im veću ponudu.
“To ne znači da su i tratinčice manje vrijedne, jer cvjetni prah je pčelinji kruh i bez njega opstanka nema. Ako nema peludi koju pčela deponira ujesen, neće biti niti razvoja legla“, naglašava Stojanović.
Pčele gube košnjom trave
I dok tratinčici treba dva do tri dana da izraste nova, maslačku će trebati do sedam dana da dođe u fazu cvijeta, pojašnjava naš sugovornik, odnosno do dva tjedna da bi bio koristan pčelama. Tek nakon tog razdoblja maslačak počinje mediti. No i od tratinčice, reći će, ima itekako koristi, jer uostalom, dodaje, svaki cvijet nešto daje.
“Pčele jako puno gube košnjom trave. Rekao sam da je svaka sljedeća generacija cvijeta manje kvalitetna, jer samo prvi daju obilje nektara i cvjetnog praha. Ostale generacije, reći ću to tako, na silu su istjerane i ne daju pčelama potreban nektar kao prvi cvijet“, ističe Stojanović.
Važna stabla lipe i kestena
Prisjeća se i svog posjeta Berlinu gdje, kako kaže, ništa nije pokošeno, upravo zbog bioraznolikosti. Pčela nije jedini oprašivač, podsjeća, rekavši da i kukac doprinosi oprašivanju voća i povrća.
“Mi pčelari davno smo upozoravali da su nam potrebna stabla lipe. Danas ih je nešto malo u Kapucinskoj i u Parku kralja Petra Krešimira IV. Ima i pokoje drvo kestena, no ovo patuljasto drveće daje cvijet, ali pčele ga ne koriste“, upozorava Stojanović.
Dodajmo i to da su poziv na odgodu košnje javnih zelenih površina uputio i Kruno Pekas, poznat javnosti kao “vrtlar Kruno” – hrvatski vrtlar, bloger, dizajner vrtova i florist, a sve u istome cilju – očuvanju bioraznolikosti.
