Odvajanje Tenje od Osijeka ideja je o kojoj se intenzivno razgovaralo 2007. godine, a tadašnji predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje općine Tenja Josip Mihaljević (HDZ) danas je predsjednik Mjesnog odbora Tenja koji još uvijek pripada Gradu Osijeku.
Kako kaže ovaj 25-godišnji predsjednik MO, želja za osnivanje
općine još uvijek postoji, a iz pozicije predsjednika Vijeća MO,
kaže, još više mu je žao što općina nije osnovana još prije
nekoliko godina.
– Nisam i ne mogu biti zadovoljan ulaganjima u Tenju u kojoj
živi oko devet tisuća stanovnika. Još uvijek imamo ulice bez
asfalta, kuće bez prilaza, probleme s rasvjetom i druge osnovne
komunalne probleme, a uz proračun od 450.000
kuna, koliko nam je pripalo ove godine, ne
možemo napraviti praktički ništa. Primjerice,
prošlogodišnji je proračun bio više od 800.000
kuna. I dalje sam uvjeren da bismo se bolje razvijali
kao Općina, ali ne mislim ništa forsirati među mještanima i ovu
ćemo priču opet aktualizirati za godinu ili dvije, kada se
strasti slegnu i situacija još jednom objektivno promotri,
kaže Mihaljević.
Uzor vidi u drugim općinama u blizini Osijeka koje se bez većih
problema samostalno razvijaju mnogo boljim tempom nego je slučaj
u Tenji. Kao primjer i svojevrsni uzor Mihaljević ističe
Općinu Antunovac u kojoj se otvara gospodarska
zona te je uređena praktički kompletna komunalna infrastruktura.
No, vrijeme kada se intenzivno razgovaralo o odvajanju,
prikupljali su se i potpisi onih koji su bili protiv odvajanja od
Osijeka pa se na kraju cijela situacija primirila.
“U Antunovcu iz svog proračuna uspijevaju
sufinancirati prijevoz za mještane, dijeliti stipendije,
uređivati groblja, prostorije nogometnog kluba, Hrvatski dom i
uređivati ceste, nogostupe, rasvjetu… Zašto i mi to ne
bismo mogli samostalno? Uostalom, Tenja ima i prednosti u odnosu
na Antunovac, imamo i više stanovnika, poljoprivredne površine,
200 firmi, 100 obrta…”, objašnjava Mihaljević.
Primjer Antunovca
Načelnik općine Antunovac Ivan Anušić u
osnivanju općine Tenja vidi pozitivan pomak za tamošnje
stanovnike. “S toliko stanovnika i mnogo poljoprivrednih
površina, rekao bih da bi im godišnji proračun mogao biti mnogo
veći od našeg u Antunovcu, možda i 13 milijuna kuna ili čak i
više. S tim bi novcem mogli rješavati konkretne probleme i raditi
na brojnim projektima, a istodobno sufinancirati karte za
prijevoz učenika ili umirovljenika, financirati rad udruga i
klubova, ali i, što je najvažnije, kroz konkretne projekte
privlačiti novac iz fondova Europske unije. Mi u Antunovcu imamo
11 zaposlenika, a vjerujem da bi u Tenji bilo dovoljno 15, a to
predstavlja godišnji trošak od otprilike milijun kuna“, kaže
Anušić.
Koja je procedura i tko odlučuje o odcjepljenju?
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH
izdvajanje naselja iz sastava jedne jedinice lokalne samouprave i
osnivanje nove jedinice lokalne samouprave mogu predložiti
predstavnička tijela jedinica, odnosno
jedna trećina građana s prebivalištem na
području naselja za koja se predlaže promjena. Predlagatelji su
dužni pribaviti i očitovanje županijske skupštine te prethodnu
suglasnost Vlade Republike Hrvatske na predloženu područnu
promjenu. Zanimljivo je da bi u takvoj proceduri Grad
Osijek bio zaobiđen kao tijelo koje bi trebalo dati svoje
mišljenje o opravdanosti prijedloga za izdvajanjem jednog od
svojih naselja.
Bubalo protiv
Komentirajući ponovno pokretanje incijative za odcjepljenje
Tenje, gradonačelnik Krešimir Bubalo najprije je dao jednu opću
(i općeprihvaćenu) ocjenu – u Hrvatskoj je ionako previše
jedinica lokalne samouprave. “Grad Osijek značajno
ulaže u Tenju, a ulagat ćemo i dalje. Upravo ovih dana imali smo
sastanak oko projekta društvenog doma čija gradnja
počinje ove godine. Uz razminiranje, uređene su
ceste, nogostupi, parkirališta, biciklističke staze, škola,
gospodarska zona (14 milijuna kuna)… a nastavlja se i
uređenje kanalizacije. Ustrojem nove jedinice
samo bi se dodatno gomilao broj zaposlenih u javnoj upravi“,
kaže gradonačelnik.
– U proteklih nekoliko godina Grad je u Tenju uložio
50-ak milijuna kuna. Više ulažemo u Tenju, nego
što država ulaže u Osijek, kaže Bubalo.
TEKST: Ivan Sekol (Glas Slavonije) / FOTO: Glas
Slavonije
