Na temelju povijesnih izvora možemo doći do podataka kao što su – potres kao znak, novac kao prijenosnik širenja kuge, ali i mnogobrojne odluke i djelovanje vlasti kako bi se prekinulo širenje epidemije u skladu s mogućnostima
2. dio – Zadnja velika epidemija kuge u Slavoniji 1739.
Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća, epidemija iz
1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u
dijelovima Moslavine i to unatoč kontrolama koje su provodili
vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema,
na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i
civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i
Drave.
Teško je procijeniti iz kojeg se pravca i na koji način širila na
određenim prostorima Slavonije. Mogla je doći iz istočnih i
sjeveroistočnih dijelova Habsburške Monarhije, ali i iz Bosne.
Kada je širenje epidemije uzelo maha čak su se i škole zatvarale,
a Svete mise su održavane na otvorenom… Kao i svaka epidemija i
ova je s vremenom prestala i nestala.