Epidemije kao takve nisu novost, a autor Mihael Sučić donosi vam priču o jednoj od njih, Srijemskoj kugi s kraja 18. stoljeća

Promatrajući povijest možemo primijetiti mnogobrojne epidemije koje su pogodile prostor današnje Republike Hrvatske i Europe. Ovo je serijal o povijesti epidemija koje imaju jednu zajedničku posljedicu – ljudi su u skladu s mogućnostima našli rješenje za sve epidemije…

1. dio – Epidemija krajem 18. stoljeća: Sanitarni kordon

Srijemska kuga proširila se na prostoru istočnog Srijema i dijelova zapadnog Srijema (područje Vukovara) tijekom 1795. i 1796. godine. Važnu ulogu u sprečavanju širenja navedene epidemije imao je sanitarni kordon koji je bio na liniji Osijek – Vukovar – Ilok – Petrovaradin, a sastojao se od karantena kod Donjeg grada (Osijek) i Sarvaša. Postoje teze da je bilo zaraženo između 20% i 25% stanovništva na prostoru gdje se proširila kuga.

Sadržaj se nastavlja...

Karantene su trajale 40 dana. Na temelju zapisa ljetopisaca iz Osijeka možemo primijetiti da su ljudi iz zaraženih područja dolazili u osječku Tvrđu nakon čega su od strane naoružanih straža slani u navedene karantene.