2017. godine je i Europska unija zaštitila tu našu deliciju pod nazivom "Slavonski kulen/kulin"

Kad je u pitanju koji je najveći specijalitet koji možemo dobiti preradom mesa od svinje dvojbe nema - to je kulen. Ili se kaže pak kulin? E tu već dvojbe postoje.

U jednom članku objavljenom davne 1975. godine u Večernjaku, napisano je da je izvorni oblik ili naziv kod  šokaca ikavaca – KULIN, a kod šokaca  zapadnoekavaca KULJEN. Naziv  KULEN dobio je oko 1923. godine, kada je mesna industrija ,,Gavrilović”  započela industrijsku proizvodnju, a naziv  su mu navodno preimenovali zaposlenici  iz okolice Petrinje.

Sadržaj se nastavlja...

Na portalu Oblizeki, autorica Maja Matković također se pozabavila ovom temom. I to malo opširnije.

Ona piše kako je kulen u povijesti bio rijetko jelo koje su si mogli prištiti samo bogate obitelji i da je zato i rijedak u jezičnim priručnicima i kad se spominje može se naći osim standardnog naziva kulen i regionalni kulin. Tako se naime govori ondje gdje se govori staroštokavskom ikavicom (Đakovo, Slavonski Brod, Požega, Vinkovci), a drugdje se govori i piše kulen i taj je naziv postao standardan.

"Rasprave koje su devedesetih godina prošloga stoljeća vođene o tome da je kulen srbizam, a da treba pisati i govoriti samo kulin nisu utemeljene", piše autorica.

Kako navode  autori knjige 'Slavonski domaći kulen i kobasice', podrijetlo riječi kulen tumači se različito. U Slavoniji ta riječ znači nešto što je dobro napunjeno pa se za čovjeka koji je debeo i trbušast kaže da je kuljav, a u Dalmatinskoj zagori, rastom malene i trbušaste ljude, zovu kulje. Riječ kulin neki povezuju s Kulinom banom kada je navodno hrane bilo u izobilju pa je ime kulin ostalo kao trajna uspomena na ta vremena.Kad je 1994. osnovana Udruge proizvođača slavonskoga kulena i izvornih proizvoda od mesa, dio članova je problematizirao naziv kulen smatrajući da je jedino ispravno kulin jer da su, pod utjecajem Srba koji su bili oduševljeni tim proizvodom pa ga ekavizirali i oni koji su ga proizvodili počeli govoriti kulen, no takvo objašnjenje uopće nije utemeljeno jer u različitim hrvatskim govorima postoje oblici kulin, kuljen, kulijen, kulen, a ne znače uvijek proizvod, nego trbuh, drob, želudac.

Zanimljiv odgovor na ovo pitanje koja je razlika između kulena i kulina dao je i   2017. godine u razgovoru za Agroklub predsjednik Udruge đakovačkih kulinara Vladimir Čorić.

"Razlika je u e i i. Mi smo ikavci, kod nas je dida, a ne deda i mliko, a ne mleko. Tu je razlika", kratko je odgovorio.

2017. je i Europska unija zaštitila tu našu deliciju pod nazivom "Slavonski kulen/kulin" što može biti i zaključak za kraj. Ispravno je i jedno i drugo, iako je naziv kulen puno više rasprostranjeniji u današnje vrijeme.