Iako može izgledati komplicirano, današnji sustav omogućuje kršćanskim vjernicima diljem svijeta zajedničku proslavu ovog važnog blagdana, bez obzira na specifičnosti kalendara koje koriste
Uskrs je jedan od najvažnijih i najvećih kršćanskih blagdana
budući da obilježava Kristovo uskrsnuće iz mrtvih, što je osnovni
događaj kršćanske vjere.
No, ono je što može mnoge zbuniti činjenica kako svake
godine pada na drugi datum. Dok su mnogi drugi blagdani fiksni u
kalendaru, poput Božića koji se slavi 25. prosinca, datum Uskrsa
razlikuje se od godine do godine. Zašto je tome tako?
Razlog leži u kompleksnom sustavu koji se koristi za
izračunavanje datuma Uskrsa. Tradicionalno, Uskrs se prvotno
slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća obilježava se jedanput
godišnje, i to prve nedjelje nakon prvog punog mjeseca iza
proljetne ravnodnevice koja se događa 21. ožujka. Taj je
način određivanja datuma Uskrsa poznat kao lunisolarni
kalendar.
Međutim, lunisolarne metode nisu uvijek jednostavne za
izračunavanje, pa je Crkva usvojila ponešto drugačiji sustav
za određivanje datuma Uskrsa, poznatiji kao računanje proljetne
ravnodnevice prema julijanskom kalendaru. Prema tom sustavu,
Uskrs pada na prvu nedjelju nakon prve punog mjeseca koja se
uvijek događa u razdoblju od 21. ožujka do 25. travnja (‘prvi
proljetni uštap’).
Taj način izračunavanja datuma Uskrsa, iako precizniji, nije
savršen i može dovesti do varijacija u datumima. Razlog leži u
razlici između julijanskog kalendara koji se koristi u
pravoslavnom i gregorijanskog kalendara koji se koristi
u zapadnom kršćanstvu.
Julijanski kalendar, koji je uveden 46. godine prije Krista, ima
godinu od 365,25 dana, što je nešto duže od stvarnog trajanja
zemaljske godine. Zbog toga se svake četiri godine dodaje dodatni
dan kako bi se kompenzirala ta razlika, što rezultira tzv.
prijestupnim godinama. Međutim, taj postupak nije posve
precizan te je doveo do pomicanja kalendarskih događaja kroz
stoljeća.
S druge strane, gregorijanski kalendar, koji je uveo papa
Grgur XIII. 1582. godine, riješio je navedeni
problem dodatnom prilagodbom. Naime, taj kalendar sadrži godinu
od 365,2425 dana, što je bliže stvarnom trajanju zemaljske
godine. Također, isti je propisao nova pravila za dodavanje
prijestupnih godina, čime se postigla veća preciznost u
određivanju datuma proslave Uskrsa.
Međutim, iako većina zapadnih crkvi slijedi
gregorijanski, pravoslavne crkve i dalje koriste julijanski
kalendar, što stvara dodatne varijacije u datumima Uskrsa.
Sve te razlike u kalendarima i metodama računanja dovele su do
mijenjanja datuma Uskrsa svake godine. Ipak, iako može
izgledati komplicirano, današnji sustav omogućuje kršćanskim
vjernicima diljem svijeta zajedničku proslavu ovog važnog
blagdana, bez obzira na specifičnosti kalendara koje
koriste.
U konačnici, datum Uskrsa može varirati, ali njegovo značenje
ostaje nepromijenjeno, predstavljajući simbol vjere, nade i
obnove.