
Danas, deset godina kasnije, ova slavonska lavanda prostire se na čak 8 hektara, s više od 45000 sadnica
U Srijemu, točnije u Bogdanovcima pokraj Vukovara, između zlatnih polje žita i visokih kukuruza, skriva se ljubičasta oaza. Iako mnogi lavandu vežu za francuske pejzaže ili Hvar, ova priča vodi nas na istok Slavonije, gdje obitelj s puno truda, znanja i upornosti već deset godina uspješno uzgaja lavandu. U mirisnom okruženju ljubičastih redova, polako se stvara autentična slavonska idila.
Sve je počelo nakon vjenčanja. Supružnici Ćorluka, oboje visoko obrazovani – Josipa Gordana s dva magisterija, a Tihomir ekonomist – odlučili su stvoriti nešto vlastito, nešto trajno i za inat svima onima koji su im govorili suprotno. Birali su između lješnjaka i lavande, no odluka je pala na ovu aromatičnu biljku, unatoč činjenici da o njoj gotovo ništa nisu znali. Osim da lijepo miriši i da je ljubičasta.
Prvi koraci i pomoć pionira
U početku su posadili 1600 sadnica na pola jutra. Upoznali su tada pionire uzgoja lavande u Slavoniji – ljude koji su ostavili sigurne poslove kako bi se potpuno posvetili lavandi. Njihova spremnost na dijeljenje znanja bila je uistinu dragocjena. Savjeti, podrška i iskustvo pomogli su mladom paru da izbjegne početničke greške i razviju ozbiljan OPG.
Danas, deset godina kasnije, ova slavonska lavanda prostire se na čak 8 hektara, s više od 45000 sadnica. Posao više nije samo uzgoj, već i prerada, planovi i kontinuirano učenje. Iako se čini da nakon desetljeća rada znaju sve, Tihomir otvoreno priznaje – i dalje uči, svaki dan, jer priroda ne prašta lijenost, a pogotovo ne korov.
Korov, pčele i borba s travom
Najveći problem? Trava. Naime, lavanda nije zahtjevna biljka, ali ne podnosi zapuštenost. U jednom trenutku, trava visoka preko dva metra potpuno je zasjenila nasad. Rješenje? Zatravljivanje između redova. Danas posao ide lakše, iako sve i danas ovisi o vremenskim uvjetima – kiša, sunce i rosa mogu u trenu poništiti višemjesečni trud.
Unatoč veličini nasada, većinu posla obavlja sam. Uz mehanizaciju i dobru organizaciju, uspijeva sve održavati – i to uz redovni posao! Kaže kroz šalu da se “posvađa sam sa sobom”, ali i priznaje da je to cijena rada na vlastitom snu. Supruga je službeno vlasnica OPG-a, a Tihomir priznaje i da je gazdarica koja je u potpunosti predana ovom projektu.
Od lavande do proizvoda
Osim uzgoja, bave se i preradom. Iako zakonski propisi često stvaraju zbunjujuće prepreke, proizvodi od lavande su raznovrsni – suhi cvijet, mirisne vrećice, ulje, vijenci… Sve što rade, rade ekološki, s certifikatom i analizama koje potvrđuju kvalitetu. Dio sredstava povukli su iz EU fondova, što im je omogućilo širenje i profesionalizaciju proizvodnje.
Unatoč kvaliteti, lavanda iz Srijema često završi u rukama preprodavača. Pakira se pod razne druge brendove, prodaje po višestruko višoj cijeni, dok originalni proizvođači ostaju u sjeni. Vlasnik se ne žali, ali ističe da je razlika u sposobnosti. Njegova cijena je fer, i on stoji iza nje.
Slavonija – zemlja potencijala
Na kraju, poruka je jasna: Slavonija ima sve – bogatu zemlju, vrijedne ljude i mirise koji osvajaju. Problem nisu uvjeti, već sustav. No unatoč svemu, ova priča o lavandi u Bogdanovcima dokaz je da se upornošću i znanjem može stvoriti uspješna i mirisna priča – slavonska provansa koja miriše na budućnost. I ne zaboravite na dozu slavonskog inata!


