Stol s pisanicama i kuhanom šunkom uobičajena je pojava za Uskrs u gotovo svim kućanstvima, ali - zašto je tako?
Uskrs je nezamisliv bez kuhanih jaja i mirisne šunke – no jeste li se ikad zapitali zašto su upravo te dvije namirnice postale središnji dio blagdanskog stola? Iako se danas na uskrsnom meniju može naći svega – od francuske salate do raznih kolača – šunka i jaja i dalje zauzimaju počasno mjesto, piše Net.hr.
Dok se recepti za pripremu šunke često prenose s generacije na generaciju, ili se šunka peče u kruhu kao glavno jelo, jaja poprime blagdansku notu ukrašavanjem – pretvaraju se u pisanice, dekoraciju, simbol obnove.
Što jaja znače u uskrsnom kontekstu?
Jaja se u mnogim kulturama i religijama doživljavaju kao simbol novog života, ponovnog rođenja i besmrtnosti. U kršćanskoj tradiciji, ona su postala metafora za Isusovo uskrsnuće.
Jedna simbolika govori o jajetu kao zatvorenom prostoru, koji predstavlja Isusov grob – iz kojeg je uskrsnuo bez da se pomakne kamen. Druga usporedba prikazuje Isusa poput pilića koji razbija ljusku jajeta kako bi došao na svijet, što asocira na njegov izlazak iz groba i uzašašće. Postoji i tumačenje prema kojem samo jaje simbolizira kamen koji je stajao na Isusovom grobu.
A što je s uskrsnom šunkom?
U mnogim religijama, pa tako i u kršćanstvu, žrtveno janje imalo je duboku simboliku. Janjetina je bila tradicionalno jelo mnogih blagdana, uključujući i židovski Pesah. Kad su neki Židovi prešli na kršćanstvo, tradicija jela janjetine prenijela se i u uskrsne običaje.
No tijekom 20. stoljeća, pogotovo za vrijeme Drugog svjetskog rata, janjetina je postajala sve manje dostupna. Istovremeno, u seoskim domaćinstvima šunke pripremljene ujesen čuvale su se u pušnicama i bile spremne taman za Uskrs. Praktična, ukusna i pristupačnija, šunka je ubrzo postala nova uskrsna tradicija.
Danas, nakon razdoblja korizmenog odricanja, šunka simbolizira obilje, snagu i zajedništvo – upravo ono što Uskrs predstavlja u srcima mnogih.
