Devedeset i osam posto Hrvata s minusom umjesto dopuštenog koristi nesigurniji, skuplji prešutni minus
Dobra vijest za sve one koji koriste prešutni minus, banke neće
više moći zaračunavati visoke troškove i kamate, ali ni prodavati
dugovanja svojih klijenata. Od prvog rujna na snagu stupa
memorandum kojim se ograničava maksimalna efektivna kamatna
stopa, a banke se obvezuju da omoguće obročnu otplatu dugova. Na
dogovoru s bankama Vlada je radila godinu dana, a što on točno
donosi dužnicima?
Devedeset i osam posto Hrvata s minusom umjesto dopuštenog
koristi nesigurniji, skuplji prešutni minus. Bankama je, zbog
većih kamata, on isplativiji, pa su ga od 2018. sve učestalije
nudili klijentima, piše RTL.
“Ljudi trebaju sve više i više, a nema se od kud od normalnih
prihoda. Ja koristim koliko smijem, dopušteni, više se ne
usudim”, kazala je Branka iz Zagreba.
“Zaključao sam si to jer ne želim biti u minusu. Imao sam jednom
pa sam se jedva izvukao, pa reko neću više”, poručuje
Vedran iz Zagreba.
“Dođete u situaciju da shvatite da to nije rješenje i da se
stalno vrtite u krug, tako da ako ikako možete izbjeći, bolje
ne”, tvrdi Ivana iz Rijeke.
No, što kada nema izbora? Vlada i HNB su odlučili stati na kraj
skupljoj naplati banaka.
“Od 1. 9. ove godine će se na ta prešutna prekoračenja
primjenjivati niža kamatna stopa, odnosno ograničenje efektivne
kamatne stope koja u sebi sadrži kako iznos kamatne stope, tako i
sve naknade izražene u postotnom iznosu koji sad iznosi najviše
7,31 posto”, izjavio je Bojan Fras, viceguverner
HNB-a.
Osim ograničenja zaračunatih kamata na minuse, memorandum bankama
nalaže da svima koji minuse žele zatvoriti daje mogućnost obročne
otplate duga koji je dosad banka mogla naplatiti odjednom, ali i
prodati dugovanje trećoj strani.
“Defacto sada minusi će građanima biti nešto jeftiniji, ali i ona
osiguranja od obvezno ponuđene minimalno dvanaestomjesečnih
obroka za zatvaranje duga”, poručuje Stjepan
Čuraj (HNS), državni tajnik u ministarstvu financija.
No, u državi s premalim plaćama u odnosu na osnovne troškove
života, život s minusom je za gotovo milijun i 800 tisuća Hrvata
neizbježan, pa čak i skuplji, prešutni minus.
“U uvjetima u kojima netko nema dostatne izvore prihoda za
podmirenje redovitih troškova već treba koristiti nekakav minus.
Međutim, u trenutku kad dođe do bilo kojih izvanrednih troškova,
tada je taj minus zapravo, pogotovo kod nekoga tko nije kreditno
sposoban za nekakvo zaduženje, u tom slučaju je taj prešutni
minus jedini izlaz”, tvrdi Krešimir Sever,
predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
A kad novac treba, onda se na loše uvjete lakše pristaje. Zato se
memorandumom ne ukidaju minusi, nego se čvršće propisuju uvjeti
po kojima se građani mogu zadužiti.
“Za dopuštena prekoračenja, ona su ujedno i jeftinija, a povrh
dopuštenih prekoračenja banka može odobriti i prešutno
prekoračenje u manjem iznosu, najviše i iznosu jednog mjesečnog
primitka”, objašnjava Fras.
No, jedino pravo rješenje je da minus nije potreban, odnosno da
građani imaju veće plaće. A to ćemo, čini se, još morati čekati.