Iako bi laik zaključio da su pandemija i potres potres poremetili tržište nekretnina, cijene ne padaju
Pandemiji unatoč, cijene stambenih kvadrata i dalje rastu,
posebno u Zagrebu i priobalju. Tako primjerice, za cijenu garaže
u Splitu možete kupiti cijelu kuću u Slavoniji.
Vlasnici svoje nekretnine često precjenjuju, pa su visoke cijene
kupce natjerale da umjesto stana sve češće odlučuju kupiti
zemljište.
Marko je već neko vrijeme u potrazi za stanom u Zagrebu.
Situacija na tržištu, kaže nam daleko je od idealne, pa se mnogi
odlučuju za alternativu.
“Moj prijatelj je htio uzeti stan, ali je odustao. Konkretno ovo
zemljište ispred mene je htio kupiti, ali u sekundi se prodalo
čim se objavilo. – Zašto je odustao od stana? Zato što mu je na
kraju opcija gradnje bila jeftinija od kupnje stana”, rekao je
Marko Periša iz Zagreba.
Pokazuju to i brojke Ekonomskog instituta.
Najveći broj transakcija odnosi se na kupoprodaju poljoprivrednog
zemljišta, njih nešto više od 34 tisuće. Slijede stanovi, odnosno
apartmani – više od 23 tisuće transakcija. Na trećem su mjestu
građevinska zemljišta, a potom slijede kupoprodajne transakcije
obiteljskih kuća kojih je više od 13 tisuća.
Ulaganje u zemlju ne čudi agente.
“U sedmom mjesecu 2023. istječe moratorij i nakon toga će stranci
moći kupovati poljoprivredna zemljišta i mislim da se već sada
određeni investitori pripremaju za to razdoblje kada će ta ista
zemljišta moći prodat za višu cijenu”, izjavio je Luka
Prica, vlasnik agencije za nekretnine.
Iako bi laik zaključio da su pandemija i potres potres poremetili
tržište nekretnina, cijene ne padaju. U prvom kvartalu kvadrat je
skuplji za 4,6 posto u odnosu na lani. Novogradnja najtraženija.
“Cijena atraktivne novogradnje u Splitu je od 5000 eura, dok u
Zagrebu se to kreće od 4 tisuće eura. U Rijeci novogradnju možemo
kupiti za 2.700 eura, dok nam je Osijeku najniža cijena
novogradnje koja se kreće oko 1.600 eura po kvadratu”, poručio je
Prica.
A rast cijena osim povoljnih uvjeta financiranja potiču
subvencije stambenih kredita, stabilnost zaposlenosti i rast
štednje kućanstava.
“Primijetili smo da ne pada potražnja za kreditima, nego je
ostala ista čak i blago porasla. Problem je samo taj što banke s
riz politikom razmišljaju na koji se način osigurati da se ti
krediti vraćaju, pa je dojam da je teže dobiti kredit”, rekao je
Hrvoje Travnikar, kreditni posrednik.
“U slučaju da se rast stambenih kredita nastavi ubrzavati i
nastavi pregrijavati tržište, HNB može uvesti bankama obvezu
zaoštravanja uvjeta kreditiranja i na taj način djelovati na
usporavanje rasta kredita”, izjavio je Vedran
Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke.
Pa samim time utjecati i na rast cijena kvadrata. Nakon Moskve i
Pariza, Split je na trećem mjestu po skupoći stanova. Zadar na
13., a Zagreb na 33.