Ako iz Osijeka do Zagreba želite putovati noću, do vašega će vas odredišta odvesti izravni vlak koji vozi malo duže od pet sati
Putovanje vlakom u europskim zemljama jedna je od najpopularnijih i najpouzdanijih vrsta prijevoza, a Hrvatska poprilično kaska za njima. Dok vlakovi u Europi voze sve brže, putovanja u Hrvatskoj traju sve duže, uz brojna kašnjenja i presjedanja.
Nedavno smo se provozali vlakovima koji voze na relaciji Osijek – Zagreb. U glavni hrvatski grad stigli smo za nešto više od šest sati po redovitom voznom redu, a budući da vlak nije išao izravnom linijom, morali smo presjesti u Vinkovcima (još je jedna opcija presjedanje u Strizivojni). Dok je ovdje bila riječ o putničkom vlaku koji staje na svakoj stanici, onim ”brzim” stigli bismo za 45 minuta do sat vremena brže.
Primjerice, izravni vlak koji vozi nedjeljom iz Osijeka za Zagreb, s osječkog Glavnog kolodvora kreće u 17.57 te je u Zagrebu u 22.55, što predstavlja pet sati vožnje. Ako iz Osijeka do Zagreba želite putovati noću, do vašega će vas odredišta odvesti također izravni vlak koji vozi malo duže od pet sati.
Među putnicima dosta je bilo studenata. Jedna od njih je Leonarda koja nam je ispričala svoje nedavno iskustvo vožnje.
”Prije putovanja kupila sam studentsku kartu, ali mi ju kondukter nije htio priznati jer mi na kolodvoru nisu bili produžili studentsku iskaznicu preko koje mogu ostvarivati popuste, iako sam to išla napraviti i rekli su da je produženo. Kondukter je, stoga, mislio da se pokušavam švercati ili lažirati status studenta, pa sam mu rekla da ću nadoplatiti kartu. Kako nisam imala gotovine, a u vlaku nema POS uređaja koji prima kartice, tako sam zamalo bila izbačena iz vlaka usred noći u Bizovcu. Ipak, jedan čovjek mi je pomogao i posudio tih osam eura”, prepričava Leonarda za SiB.hr.
Ona je, naime, inače iz okolice Zagreba, ali budući da studira u Osijeku, svaki se drugi vikend vraća kući. Iako je u proteklih šest godina putovanja vlakom doživjela mnogo nesporazuma i dogodovština sa HŽ-om (kao što je, primjerice, izostanak najave o otkazivanju vlaka i kašnjenje vlaka po sat vremena), navedeno joj se prijevozno sredstvo, tvrdi, isplati koristiti. Dok je regularna cijena karte oko 18 eura, studenti se voze vlakom po cijeni sniženoj za 50 posto.
”Nama su omogućili i kupnju mjesečnih karata za deset eura kojima možete putovati koliko god često želite i do kojeg god mjesta želite unutar Hrvatske. Osim što je jeftiniji u odnosu na bus, udobniji je, a vrijeme provedeno u vlaku možete iskoristiti za rad na računalu”, opisuje Leonarda.
U vlaku kojim smo mi putovali bilo je udobno i bio je pun putnika različitih generacija. Međutim, isto je tako bio pun migranata koji su masovno ulazili na stanicama u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški.
”Kako se vlak približava Zagrebu, tako u njega ulazi sve više migranata, ali nisam nikada imala neugodno iskustvo s njima”, dodaje Leonarda.
S druge strane, Goran se prisjeća kako su putovanja vlakom do Zagreba izgledala prije 15-ak godina. Povratna karta je za prvi razred koštala 20 eura, mogli ste popiti kavu ili čaj i svako je mjesto u vlaku imalo utičnicu od 220 V, pa je Osječanin koristio vrijeme dok je putovao za gledanje serija i filmova.
”Svi bi trebali raditi upravo po vlakovima. Ne možete nikamo izaći na pauzu niti otići do trgovine. Ne možete pošteno čak ni nuždu obaviti. Ako ne želite uzaludno potrošiti vrijeme, jedino vam preostaje raditi. Produktivnost vam u našim vlakovima može jako lako skočiti na 300 posto, pa to treba iskoristiti”, smatra Goran.
Jedan zanimljiv podatak vezan uz ovu liniju je kako je do kraja 2011. godine postojao nagibni vlak koji je vozio izravno od Osijeka do Zagreba preko Strizivojne te mu je trebalo tri sata i 28 minuta da stigne na odredište. U nešto više od 10 godina putovanje vlakom od Osijeka do Zagreba tako se produljilo za minimalno dva sata.
”Ne morate brinuti ni zbog naglog kočenja. Možete slobodno ostaviti bocu soka ili vode otvorenima na stolu jer zbog sporosti vlakova ionako nema potrebe za ikakvim kočenjem, pa boca nikada neće pasti”, dodaje Goran.
Podsjetimo, nedavno se putničkim vlakom HŽ-a provozao i Englez Paul Bradbury koji više od dvadeset godina živi u Hrvatskoj, a svoja iskustva s našom zemljom dijeli na društvenim mrežama i Youtube kanalu.
On je pak iskoristio posjet Osijeku kako bi se provozao najsporijom željezničkom putničkom linijom u cijeloj EU – od Osijeka do Erduta, a vožnju vlakom natrag do Zagreba drži ugodnim iskustvom.
“Vlak kojim sam putovao bio je nov i moderan. Imao je utičnice i čisti WC te je sve bilo uredno i toplo. Sve u svemu, bilo mi je ljepše iskustvo putovanja vlakom od onih koje pamtim iz Engleske”, rekao je svojevremeno te dodao kako se nikada nije brže vozio vlakom u Hrvatskoj nego pred ulaskom u Zagreb – 108 km/h.
Osim toga, iz HŽ-a navode kako, nakon dvije pandemijske godine, broj putnika kontinuirano raste. Tako su u 2021. prevezli 13,5, u 2022. 18,6, a u 2023. 23,8 milijuna putnika. Vlakovima se najviše voze učenici i studenti te radnici.
Hrvatske željeznice pak prošle su godine objavile kako u sljedećem razdoblju planiraju uložiti više od
šest milijardi eura u modernizaciju željezničke infrastrukture, a cilj je i povećati brzinu prometovanja na međunarodnim prugama do 160, na regionalnima do 120, a na lokalnima do 80 km/h. Između ostaloga, planirani su radovi na dionicama pruge između Osijeka i Koške te Virovitice i Pitomače.