U Srbiji, mlijeko u trgovinama ne može se naći ispod 1,30 eura, dok u Hrvatskoj nerijetko košta i manje od eura, što predstavlja značajnu razliku
Ilok, najistočniji grad u Hrvatskoj, postaje sve popularnije
odredište za kupovinu stanovništva iz pograničnih dijelova
Vojvodine jer su hrana i gorivo, prije svega, jeftiniji,
piše Danas.rs.
Prije pandemije koronavirusa, Osječani su često posjećivali
pogranična mjesta kako bi pronašli jeftiniju hranu, kućne
potrepštine i cigarete. Malo selo Bogojevo, odmah nakon prelaska
granice u Srbiju, s manje od tisuću stanovnika, brzo se
pretvorilo u centar šverca ili “mravljeg šverca”, kako bi to
rekli carinici.
Ubrzo je tamo niknulo pet trgovina, četiri specijalizirane
trgovine, četiri ljekarne, dvije mjenjačnice i nekoliko
restorana.
Međutim, pandemija koronavirusa uništila je taj posao u svega
nekoliko dana, a nakon inflacije u Srbiji, građani sada kreću u
drugom smjeru. Sada mještani Bačke Palanke i okolnih sela, pa čak
i stanovnici Novog Sada, sve češće putuju u Ilok po namirnice i
gorivo zbog značajno nižih cijena.
“Sve je povoljnije nego kod nas, gdje nas svaki dan dočeka nova
cijena. Više se nitko ni ne čudi. Jedino su bijeli kruh i
cigarete jeftiniji kod nas. Kada trebam kupiti sir u Srbiji,
moram razviti dobru strategiju gdje ga pronaći, a da se ne
osjećam opljačkanim. Slično je i s ribom. Ovdje dođemo, kupimo za
nekoliko tjedana, kao da idemo u shopping u Novi Sad. Sve je
jeftinije za 20 posto ili više, a uvijek su neki popusti, stvarni
popusti. U Vukovaru su trgovine još bolje, ali on je ipak malo
dalje”, rekao je Nenad iz Čelareva.
Pokazuje sir koji je kupio u Iloku. Jedna hrvatska trgovina
u kojemu ga je kupio ima svoje lance i u Srbiji, ali isti sir kod
njih, iz nekog razloga, košta 20 posto više.
“Primijetilo se, otkad su Hrvati u Europskoj uniji, da paze na
akcije. Imaju jasna pravila kako se oglašavaju akcije. Ne
možete, primjerice, smanjiti cijenu jednog proizvoda, pa je
ponovno podići, pa opet smanjiti i tvrditi da je to opet
akcija, kao što se to kod nas radi”, dodao je sugovornik.
Inače, Ilok je iznenađenje za turiste jer je neočekivano
lijep – ima stari grad, tvrđavu, dvorac i jedan od
najljepših vidikovaca na ovom dijelu Dunava, ali je opustošen
odlaskom mladih ljudi, većinom u inozemstvo. Trenutno tu,
službeno, živi nešto više od 3800 ljudi, dok je neslužbena brojka
vjerojatno porazna.
Putnici koji se pak kreću od Osijeka do Novog Sada i obrnuto
obično su stajali kupiti dobro vino, iločku graševinu i
frankovku, ali sada se situacija mijenja. Kupuje se sve.
Prodavačica u trgovini kaže kako su i u Hrvatskoj cijene porasle,
posebno nakon prelaska na euro prije godinu dana, pa su svi
počeli zaokruživati brojeve, ali ne na niže, kako se očekivalo.
Ipak, primjećuje sve više kupaca iz Srbije.
“Mi smo oduvijek išli u Bačku Palanku u kupovinu. Idemo i
dalje jer je to veći i živahniji grad, ima i dobru tržnicu, ali
nikada nije bilo ovoliko ljudi iz Srbije kod nas. Neki čak dolaze
iz Novog Sada. Mnogi iskoriste priliku dok prolaze kroz ovu
regiju da stanu i, prije svega, kupe hranu i sve što je potrebno
za kuću. Koliko čujem, dosta se kupuje i u Vukovaru”, navela je
trgovkinja.
U Srbiji, mlijeko u trgovinama ne može se naći ispod 1,30 eura,
dok u Hrvatskoj nerijetko košta i manje od eura, što predstavlja
značajnu razliku. Jeftiniji su meso, jaja i sirevi, ali i
kemijski proizvodi. Jogurt koji u Srbiji košta 1,50, u susjednoj
zemlji košta 1,20 eura.
Već je poznata priča o cijenama ribe koje su u Srbiji za 15 do 20
posto veće u usporedbi s prošlom godinom. U Hrvatskoj, osim što
je morska riba jeftinija, sada je isto tako slučaj i s rijecnom
ribom.
Za kilogram šarana u Srbiji treba izdvojiti oko
6,40, očišćenog u trgovinama 8,50, a za kotlete ili šnicle
10,20 eura. Cijena je dimljenog šarana čak veća od 20 eura. Prije
samo nekoliko godina, svježi šaran plaćao se nešto više od tri
eura po kilogramu.
U Hrvatskoj, kilogram svježeg šarana i tolstolobika ove zime
košta oko pet eura. Juneće pak meso za gulaš težine 400 grama u
Hrvatskoj košta 3,50, dok je isti proizvod kod njih skuplji za
euro.
Treba naglasiti i cijene goriva. Naši susjedi imaju dizel i
benzin po cijeni od eura ili dva po litri.
Milan Kovačević, srbijanski ekonomski
analitičar, iznio je svoje stajalište o skupom mesu i
mlijeku kao rezultatu propadanja stočarstva. Nije iznenađen novom
navikom građana da putuju na istok Hrvatske radi kupovine, što se
često događa kad cijene znatno porastu.
“Ovaj trend se dosad najviše primjećivao kod punjenja rezervoara
automobila, no sada su i kod nas poskupili različiti
proizvodi u odnosu na okruženje. Razlog tome leži u velikoj
inflaciji i rastućim cijenama. S višim cijenama išle su i veće
plaće, no to nije bio slučaj za svakoga”, izjavio je.
Prema njegovom mišljenju, zarade su i cijene u Hrvatskoj bile
određene bez odgovarajuće analize, a povećana potrošnja tijekom
pandemije rezultirala je lakšim trošenjem novca u usporedbi s
drugim zemljama u okruženju, gdje novac djelomično dijelimo. Iako
je Srbija sada skuplja u regiji od zemalja poput Hrvatske,
još uvijek ne prati njihove razine
plaća.
>> GALERIJA: Vinska fešta u Iloku
“Često se događa da zemlje u razvoju imaju niže plaće, poput nas,
te postaju privlačne stranim ulagačima. To omogućava održavanje
nižih cijena. Ovo će nas povećanje skupo stajati i teško
ćemo se vratiti na prijeko potreban put ekonomske dobrobiti. Ove
godine morat ćemo uspostaviti red u inflaciji, ali možemo se
nadati nižim stopama inflacije tek pred kraj godine, kao u drugim
zemljama”, nastavio je.
Hrvatska je, prema njegovim riječima, nedavno dobila značajan
financijski poticaj od Europske unije. Iako su se cijene povećale
nakon uvođenja eura, novac iz EU fondova u posljednje vrijeme
pomaže poticanju domaće ekonomije.
S druge strane, u Srbiji su, kako ističe, posebno zanemarili
poljoprivredu, dopuštajući preveliko povećanje cijena. Prema
njegovu mišljenju, moglo bi im se dogoditi da EU smanji pomoć
koju su dobivali, a prognozirati sve to dosta je teško. No,
već postoje jasni rizici u ovoj godini, uz činjenicu da su kamate
u Hrvatskoj mnogo povoljnije nego kod njih.
“Globalno može doći do velikih problema s transportom robe, kao
što smo već imali. Drugi je problem taj što nam mogu
nametati određene kazne zbog nedovoljnog ulaganja u zelenu
proizvodnju ili nekih drugih stvari. Njemačka pokazuje naznake
poboljšanja, što bi za nas bilo dobro. Naš je veliki rizik taj
što smo već značajno opali u poljoprivredi, posebice u
stočarstvu, a klimatski se uvjeti mijenjaju. Vratiti se na
dobar prinos bit će teško. S 1,5 milijuna krava pali smo na 700
tisuća, a to je odgovor na pitanje zašto su nam meso i mlijeko
skupi”, zaključio je Kovačević za Danas.rs.