Zalihe meda se prerano troše, a pčele, nekad i cijele košnice ugibaju. Cijeli prirodni ciklus je poremećen
Umiru pčele, pupaju voćke, a kobasice se ne suše kako bi trebale.
Kako nam štiti ovo proljetno vrijeme u zimi ispitala je ekipa
RTL Direkta.
Vrijedne, radišne i jako uznemirene. Pčele su možda i najveće
žrtve toplog Božića. Zbog visokih temperatura ne znaju koje je
godišnje doba ni što im je činiti pa usred zime traže cvjetove za
oprašivanje kojih nema do proljeća.
“Ovo vrijeme nije dobro za pčele. Vidite i sami, božićno vrijeme,
a pčele idu van, što je abnormalno. One bi trebale sad zimovati i
unutra u klupku biti. Da nema legla i da troše čim manje meda”,
kaže nam Dragutin Volarić, pčelar i proizvođač meda.
Zalihe meda se prerano troše, a pčele, nekad i cijele košnice
ugibaju. Cijeli prirodni ciklus je poremećen. Nekad je u
Dragutinovom kraju u ovo doba padao snijeg, a danas je bilo
proljetnih 15 stupnjeva Celzijusa. U proljeće je bilo obrnuto..
“Ova prošla godina je bila loša. Imao sam ono što nikad u životu
nisam imao, da su mi tri zajednice umrle od gladi”, nastavlja
Dragutin.
Tropsko vrijeme stvara probleme i uzgajivačima mesa. Sušenje
kobasica, kulena i svih ostali mesnih divota dugotrajan je posao
koji se radi u zimskim mjesecima. Kada su temperature ovako
visoke, meso se teže suši i lako kvari, a tu je i vlaga.
“Naša tradicionalna svinjokolja, ljudi u Slavoniji koji nemaju
komore, koji nemaju kontrolirane uvjete, vrlo teško mogu na bilo
koji način sačuvati svoje meso koje im znači na neki način možda
i egzistenciju”, objašnjava Robert Hadžić,
predsjednik Udruge OPG-a Hrvatske.
Ništa bolje nije ni poljoprivrednicima. Josipa
Stipčevića posjetili smo u svibnju kada je imao problema
s poplavama, danas muku muči s preranim cvatom. Godišnja doba se
mijenjaju, jedino klimatska nevolja ostaje ista.
“Kao što vidite, na ovoj jabuci iza još nije otpao sav list nakon
berbe, a već se događa zbog visokih temperatura da se razvijaju
novi cvjetni pupovi koji će nažalost ako se dogodi u veljači ili
ožujku hladna fronta, imati velika oštećenja. Samim time nećemo
imati ni prinos ni kvalitetu koju bi trebali imati”, govori
Josip.
Sve to stvara goleme gubitke, pogotovo manjim proizvođačima koji
nisu osigurani. Ako se ovakvo vrijeme nastavi u problemima će
biti svi. Koliko god se mnogi trudili negirati klimatske promjene
one su tu i vrlo opipljive. Ono malo naših preostalih
poljoprivrednika, ratara uskoro bi mogli dići ruke od svega.
“U par godina drastično su se promijenili uvjeti proizvodnje.
Tako da će sigurno biti problema s tradicionalnim proizvodima.
Ono što se događa s prirodom nažalost događa se u vrlo kratkom
roku tako da se mala gospodarstva mogu vrlo teško prilagoditi”,
objašnjava Hadžić.
A to znači da će neki domaći proizvodi, poput ovog cvjetnog meda
domaće proizvodnje koji kemiju nije vidio, nestati s polica ili
postati luksuz, rijedak poput snijega u prosincu.