Klanja u vlastitim dvorištima potrebno je veterinarima prijaviti 48 sati ranije kako bi se mogli obaviti klinički pregledi svinja
U slavonskim dvorištima bilo je dramatično sve do vijesti koju su
seljaci dugo čekali – dozvoljena je svinjokolja. Kada je
Damir Savičić iz Borova čuo vijest iz
Bruxellesa pao mu je kamen sa srca, priznao je za RTL Danas. Tradicionalno kolinje, koje nekima
i život znači – moglo je početi.
“Hvala Bogu, dočekali smo da možemo u svojim dvorištima da
koljemo i da svoje proizvode, koje smo mi proizveli, pretvorimo u
svoje delicije”, kaže Milan Savičić iz
Borova. Kobasice, kulenove seke, čvarci – Milanov otac ipak
najviše voli slaninu.
“Volim sve, ali slaninu najviše. Još s bijelim lukom i nema ni
gripe ni virusa”, priča Damir Savičić.
Nema ni afričke svinjske kuge kod svinja obitelji Savičić.
Oprezni su i pri svinjokolji pa je na njoj manje ljudi nego
inače. “Sve je tu što treba biti samo je malo problem što je
manje društva nego što je dosad bilo”, kaže Milan.
A tu su veterinari koji su u suradnji sa svinjogojcima od bolesti
uspjeli sačuvati i svinje u okolici Vukovara.
“Gazda je rekao da svog brata nije puštao u dvorište gdje su mu
svinje, tako da, evo, to je jedini način da se mi sačuvamo od
afričke svinjske kuge”, kaže Tomislav Šota,
direktor Veterinarske stanice Vukovar.
Klanja u vlastitim dvorištima potrebno je veterinarima prijaviti
48 sati ranije kako bi se mogli obaviti klinički pregledi svinja.
Telefoni zvone i zbog takozvanih “premijerovih polovica”. Vlada
je osigurala 600 eura za svinjske polovice onima koji su zbog
bolesti ostali bez svinja tako da ipak mogu napraviti
tradicionalne proizvode.
“Može se napraviti i ostaviti si i šunku, ostavi se i pečenica,
slanina obavezno. Dobije se i dobra količina kobasice, kulenove
seke, dva, tri kulena”, kaže Vlado
Ferbežar, proizvođač suhomesnatih proizvoda.
A Slavonci su najsretniji kada jedu ono što su sami proizveli.
“To je tradicija naša i ne možemo bez toga”,
kaže Damir Ždravac iz Otoka.
“Znači uvijek mora biti kobasice, kulena i slanine”,
dodaje Vlatko Pejić iz Otoka. Sretni
su što je svinjokolja konačno počela, no kako bi sve sretno i
završilo i dalje je potreban oprez.
“Bit će svinjetine definitivno, imamo malo zastoje i malo
poremećaje na tržištu, znamo iz kojih razloga su se dogodili, ali
evo od jučer su krenule te svinjokolje. U razgovoru s kolegama
svi su u niskom startu čekali. Cijene svinjetine su znači ostale
iste kao prije mjesec dana. Što će se događati poslije Nove
godine, sada smo svi još u nekom vakumu. Onaj dio što je bio
eutanaziran i ono što je bilo namijenjeno za termičku obradu,
teške svinje, taj dio je bio korektno iskomuniciran i korektno je
bilo plaćanje od mesne industrije i ministarstva kao potpore. Ono
što je problem, dolaze nam Božić, Nova godina, tradicija je
odojak, pečenka na stolu pa je došlo do povlačenja tih teških
svinja, neki rokovi svinjokolja su i prošli, sve je nategnuto”,
kazao je Goran Janča, predsjednikom Svinjogojske
udruge Osječko-baranjske županije, za RTL Danas.
>> Slavonsko kolinje – tradicija koja nikad neće izumrijeti
“Moramo znati da oni optimalni rokovi – kad je to krenulo
početkom 12. mjeseca – kada je to optimalno za pravljenje – oni
su prošli. Nešto se svinja je maknulo, nešto je riješeno kroz
termičku obradu… Sigurno će utjecati, ne samo zbog afričke
svinjske kuge nego mi moramo znati i da su te svinje stare više
od godinu dana, moramo znati cijenu prošlogodišnjih žitarica koje
su bile enormno visoke – povijesno visoke cijene tih žitarica.
Tako da, ulazna sirovina, to jest svinja, u sadašnjem trenutku je
jela skupu žitaricu, skupu hranu. Cijena će sigurno ići gore –
hoće li to biti astronomski ili će se to kroz mjesece nivelirati.
Moramo se samo čuvati i vjerovati da se takva situacija više neće
ponoviti”, dodao je Janča.
A što se tiče čvaraka, Goran Janča kazao je da imamo mesnate
svinje, ali da je masnoće masnog tkiva sve manje. Cijena čvaraka
nasrasla je 20 posto u odnosu na prošlu godinu jer je to danas
postala delicija.