neetično postupanje

Prijatelji životinja o zbrinjavanju svinja: “Natrpane svinje gaze se i tuku, bravci jedu prasad, bude ih polomljenih”

Prijatelji životinja

Ministrici poljoprivrede uputili dopis, traže uvažavanje dobrobiti svinja prije i tijekom prijevoza

Nakon nedavnog dopisa ministrici poljoprivrede
Mariji Vučković u kojemu ukazuju da se na
svinje kućne ljubimce i one u utočištima ne bi smjele
primjenjivati mjere za suzbijanje afričke svinjske kuge,
Prijatelji životinja ponovno su pisali ministrici. U dopisu
navode da su im se obratili mještani slavonskih sela zgroženi
grubim postupanjem prema svinjama koje se otpremaju u klaonice
zbog Naredbe o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske
kuge u Republici Hrvatskoj. Unatoč tome što se te svinje odvoze
na klanje, traže od ministrice da predstavnike
veterinarske struke i ostale koji na terenu provode Naredbu
upozori na nužnost uvažavanja minimalne dobrobiti svinja

koje se prevoze u klaonice, sukladno zakonskim propisima.

Naime, Udruga je primila dojave svjedoka koji navode da se u
kamione “trpaju zajedno krmače, bravci i prasad”, pri čemu se
uspaničene svinje međusobno gaze i tuku, “bude ih polomljenih, a
bravci grizu i jedu krmačama prasce”. To se događa pri svakom
utovaru svinja u kamione i svjesni su da svinje idu na klanje, no
“strahota je gledati kako se s njima nehumano postupa”.

“Ovakvo neetično postupanje motivirano je i time što je Europska
komisija Hrvatskoj dala iznimno kratak rok do 20. studenoga 2023.
da pokolje ili “eutanazira” više od 50 000 svinja koje se nalaze
u objektima bez biosigurnosne zaštite kako bi Hrvatskoj odobrila
nesmetano prometovanje svježim svinjskim mesom. No, ističu
Prijatelji životinja, mjere propisane Naredbom i ekonomski
razlozi ne mogu biti opravdanje i dopuštenje za kršenje propisa
koji se odnose na dobrobit životinja. Ističu da neadekvatno
postupanje prema životinjama tijekom prijevoza predstavlja
kršenje Zakona o zaštiti životinja i Uredbe Vijeća (EZ) br.
1/2005 o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom
povezanih postupaka, koja propisuje da “nitko ne smije prevoziti
životinje niti učiniti da se prevoze na način koji bi kod njih
mogao izazvati ozljedu ili nepotrebnu patnju””, kažu Prijatelji
životinja.

“Ministricu smo podsjetili da su svinje visokointeligentne i
društvene životinje koje znanstvenici smatraju inteligentnijima
od pasa, koje imaju jako dugotrajno pamćenje, sanjaju, prepoznaju
vlastita imena, uče ‘trikove’ za nagradu poput sjedenja, uživaju
u slušanju glazbe, igranju s nogometnim loptama i masažama, mogu
čak igrati videoigre i vode društvene živote takve složenosti
kakva je ranije primijećena samo u primata. Osim toga, svinje
osjećaju strah i bol te pri velikoj prenapučenosti pokazuju
izraženu socijalnu dominaciju, zbog čega često na liniju klanja
dolaze redoslijedom onako kako su zajednički živjele u skupini
tijekom uzgoja”, pojašnjava Snježana Klopotan
Kačavenda
, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji
životinja.

Dodaje da im je, kao udruzi za zaštitu životinja, apsolutno
zastrašujuća činjenica da se životinje, i to još toliko slične
čovjeku, uzgajaju za hranu i kolju. Stoga je još užasnije
postupanje prema svinjama tijekom ukrcavanja u kamione i
prijevoza te zanemarivanje njihove dobrobiti u trenucima kada se,
prestravljene, otpremaju na klanje, a zbog toga negoduju i sami
uzgajivači svinja.

“Cjelokupni život svinja svodi se na odvratne uvjete uzgoja,
stalni krug prisilnog razmnožavanja umjetnom oplodnjom i
zatočeništva, prerano odvajanje praščića od majki, rezanje repova
i zuba te kastracije bez ikakvih sredstava za ublažavanje
bolova… Prirodno besprijekorno čiste, prisiljene su živjeti u
vlastitom izmetu i bljuvotini. Ekstremno pretrpavanje, loša
ventilacija i prljavština uzrokuju širenje bolesti, zbog čega
dobivaju goleme količine antibiotika, no mnoge ipak umru od
infekcija. Neovisno u kojem tipu uzgoja svinje žive, na kraju sve
završavaju život u klaonicama. Prelaskom na bezmesnu prehranu
možemo najučinkovitije zaustaviti njihovu patnju i širenje
zaraznih bolesti životinja i zoonoza”, zaključuje Klopotan
Kačavenda.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari