Prisutne udruge istaknule su da prijedlog Plana ne donosi značajnije promjene i da su sredstva za izgradnju infrastrukture nedostatna za razvoj cjelovitog sustava
Normativni okvir za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj je
nedorečen, a to rezultira različitim ishodima u praksi. Svih 5
županija u Slavoniji i Baranji, primjerice, ostvarilo je porast
stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada u razdoblju od
2017. do 2021. godine, međutim u svim ovim jedinicama regionalne
samouprave stopa je i dalje niža od 20% te od
državnog prosjeka.
Iako postoji dobar primjer poput Grada Osijeka
koji je jedini od četiri najveća grada ostvario cilj EU
regulativa do 2020. godine te odvojeno prikupio više od 50%
otpada, takvi su primjeri nažalost među iznimkama u Hrvatskoj, a
posebno u Slavoniji i Baranji.
Informacije su ovo koje su se mogle čuti na Okruglom stolu s
tematikom otpada, kojega je 27. lipnja 2023. organizirala
tematska mreža nevladinih organizacija i Fakulteta političkih
znanosti Jedro, čija je članica i udruga Zeleni Osijek, u
zagrebačkom Novinarskom domu.
Na okruglom stolu sudjelovali su Tončika Jarak
iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja,
Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost (FZOEU), Davor Vić iz
zagrebačke Čistoće, Marijan Galović iz VG
Čistoće iz Velike Gorice, Tihana Jelačić
Radiković, iz preloškog Pre-Kom-a, Ivan Jurešić,
iz poduzeća Ponikve s Krka, Sonja Polonijo
ispred Udruge gradova i Marko Košak iz Zelene
akcije. Predstavljeni su rezultati istraživanja koje je provedeno
u okviru tematske mreže, utemeljeno na metodologiji izrađenoj od
strane Fakulteta političkih znanosti i podacima prikupljenima iz
javnih evidencija i istraživanja javnog mnijenja na
reprezentativnom uzorku.
Istraživanjem je suradnja među jedinicama lokalne samuprave
prepoznata kao jedan od glavnih čimbenika uspjeha, što je
potvrđeno primjerima Preloga i Krka koji su predstavljeni na
okruglom stolu. Također, istraživanje je pokazalo da se odvojeno
prikupljanje otpada učinkovitije provodi kada je organizirano od
strane javnih pružatelja usluge, nego kada ga provode privatni
pružatelji, s čime su se složili i sugovornici okruglog stola.
Pružatelji usluge istaknuli su najveće probleme s kojima se
susreću pri implementaciji održivog sustava gospodarenja otpadom,
s naglaskom na normativni okvir koji u dobrom dijelu ne prati
potrebe i mogućnosti jedinica lokalne samouprave. Također,
ukazano je na potrebu da se uz stopu odvojeno prikupljenog otpada
bilježi i masa proizvedenog i odloženog miješanog otpada.
Ministarstvo i FZOEU najavili su skorašnje donošenje novog
nacionalnog Plana gospodarenja otpadom i raspisivanje određenih
natječaja za dodjelu sredstava za lokalnu infrastrukturu.
Prisutne udruge istaknule su da prijedlog Plana ne donosi
značajnije promjene i da su sredstva za izgradnju infrastrukture
nedostatna za razvoj cjelovitog sustava. Između ostalog, Plan se
ne odmiče od koncepta regionalnih centara, koji se na primjeru
prva dva centra – Marišćina i Kaštijun – pokazao kao ekološki
neodrživ i ekonomski neisplativ.
“Stoga je izgradnja i implementacija regionalnog centra za
Slavoniju i Baranju Orlovnjak dodatan trošak koji neće postići
veću kvalitetu gospodarenja otpadom. Koliko predloženi modeli ne
funkcionirju u praksi, pokazalo je i nekoliko pitanja iz publike
koji su problematizirali cijeli niz u javnosti već notornih
problema s funkcioniranjem navedenih centara”, poručile su
udruge.
Dio sudionika okruglog stola istaknuo je da je potrebno
preispitati taj koncept i usmjeriti sredstva na lokalnu razinu,
što bi pridonijelo bržem ispunjenju ciljeva smanjenja nastanka,
ponovne uporabe, recikliranja i kompostirnja otpada. To je i
jedna od preporuka koju je izradila mreža JEDRO. Osim revidiranja
normativnog okvira i većeg ulaganja u decentraliziranu
infrastrukturu, za održiv sustav nužan je i angažman korisnika
usluge, s čime su se složili svi prisutni.