''Prvo njemačke baze pokazuju da je 80 posto više iseljenih nego što naše baze pokazuju. To ide od godine do godine, od 50 do 80 posto. Što se tiče useljavanja, opet je isti problem s bazama podataka. Prva baza je popis stanovništva koji je pokazao da je ispod jedan posto stranaca'', rekao je Jurić
Interes za našu zemlju među stranim radnicima ne jenjava. Hoće li
se ovaj trend nastaviti i kakve su dugoročne prognoze otkrio je
reporter RTL-a Marko Šiklić.
“Stručnjaci kažu da će do 2050. godine svaki četvrti radnik u
Hrvatskoj biti stranac. Prema nekim procjenama, samo ove godine
bit će izdano više od 180 tisuća radnih dozvola za strane
radnike”, pojasnio je reporter Šiklić.
Razgovarao je s profesorom demografije Tadom
Jurićem koji je potvrdio izglednost ovog scenarija.
“Projekcije pokazuju da će do sredine stoljeća svaki četvrti
stanovnik Hrvatske biti stranac, da će zapravo u Zagrebu i
okolici živjeti svaki drugi Hrvat. Zato što imamo prirodni pad od
25 tisuća godišnje plus ako uzmemo najniži scenarij iseljavanja
od 25 imamo 50 tisuća godišnje. Za deset godina to je već pola
milijuna manje. Što se tiče stranaca i iseljavanja ponavlja se
ista politika iz takozvane gastarbajsterske ere. Dakle, u
Njemačkoj 60-ih, Njemačka se tada otvorila aktivnoj radnoj snazi.
Međutim, danas vidimo da je u Njemačkoj svaki četvrti stanovnik
stranac. Isto se dogodilo u Austriji, u brojnim skandinavskim
zemljama, u Francuskoj”, rekao je Jurić.
Dodao je da se isti model sada primjenjuje i u Hrvatskoj pa je za
očekivati da će se preslikati i migrantska politika.
Na pitanje koliko je stranaca u Hrvatskoj, Jurić je pojasnio da
je tu problem s bazama podataka koji je isti kao i kod baza
iseljavanja.
“Prvo njemačke baze pokazuju da je 80 posto više iseljenih nego
što naše baze pokazuju. To ide od godine do godine, od 50 do 80
posto. Što se tiče useljavanja, opet je isti problem s bazama
podataka. Prva baza je popis stanovništva koji je pokazao da je
ispod jedan posto stranaca. U isto vrijeme MUP je pokazivao da je
80 tisuća stranaca, govorimo o 2022., dok je Hrvatski zavod za
zapošljavanje pokazivao 120 tisuća”, zaključio je Jurić i
pojasnio da je svaka baza imala drukčije brojke te da postoje i
posrednic podaci.
O čemu su još razgovarali pogledajte u videu.