Što kada vino nije 'okej' i kada u sebi ima stvari koje ne bi trebalo imati objasnio je za RTL vinar Branko Mihalj
Ekipa RTL-a otišla je u Kutjevački kraj koji ima
dugu vinarsku tradiciju izvrsnosti da ispita može li se na prvu
uopće raspoznati pravo kvalitetno vino od lažnoga?
Pravi stručnjaci znaju razliku. Jedna od najnagrađivanijih
hrvatskih graševina mora biti zlatno-žuto-zelene boje, miris i
okus moraju biti vinogradarska breskva i divlja kruška – i onda
je to vino “okej”.
A što kada vino nije okej i kada u sebi ima stvari koje ne bi
trebalo imati objasnio je vinar Branko Mihalj.
“To je veliki problem koji traje već jedno 30 godina. Sad su
inspektori slučajno našli to na policama, no Hrvatska, bez obzira
nato što je članica Europske unije, mora naći način da spriječi
ulaz patvorenih vina, kao i onih vina koje ne zaslužuju nositi
ime graševina”, kaže Mihalj.
Govori kako je to najčešća hrvatska sorta, a da svi dugo govore
kako je najbolja upravo – u Kutjevu. “Vjerojatno je i podrijetlom
iz ovih krajeva”, dodaje.
Vinar kaže kako ovaj način uvoza, koji već dugo traje preko
raznih lanaca, uništava tu najčešću hrvatsku sortu.
“Treba uvesti carine. Bez obzira što smo dio Europske unije i što
je došlo iz nama dragih susjednih zemalja… Sigurno nisu krivi
vinari tih zemalja već trgovci koji su htjeli prodati nešto što
nije dobro, i na neki način otrovati ljude”, kazuje naš
sugovornik.
Naime, saharoza koja se nalazi u vinu je napravljena od taloga
zajedno s vodom i to nikako nije isto kao i glukoza, govori
Mihalj.
“Zbog toga mi imamo institute, odnosno Zavod za vinarstvo, koji
mora provjeriti svako naše vino koje ide na tržište. Svi bi
trebali proći provjeru. Trebali bi dići ljestvicu da ta naša
graševina, odnosno sva ostala hrvatska vina budu zaštićena i da
bolje žive i vinogradari, i vinari”, kazuje.
A kakve sve provjere mora proći graševina – da bi došla na
tržište? Proces kreće od same sadnje vinograda.
“Već tu smo u nekakvoj kontroli hrvatskog vinarstva i samih
udruga. Mi kao Udruga kutjevačkih vinara smo možda jedna od
najozbiljnijih u svijetu, u Hrvatskoj sigurno. I onda poslije,
kod same zaštite vina koje ide na prodaju, ono mora proći i
organoleptičku i kemijsku analizu – i nema šanse da će bilo koje
vino koje ima saharoze ili koje je patvoreno ući na tržište”,
kaže Mihalj.
To vino ne smije imati vodu i šećer koji nisu iz grožđa, no još
je jedna zanimljivost – od nje se ne smije ni raditi gemišt!
“Ovi moji koji dođu ovdje za svetog Vinka kad počne vinogradarska
godina, ja uvijek kažem, malo iz štosa, ali mislim tako – gemišt
je sramota, a pivo je nekultura. Pozdrav iz Kutjeva!”,
zaključuje.