aše regije su različite i svakoj od njih treba pojedinačno pristupiti, jer ono što treba Slavoniji i što Slavonija može ponuditi, potpuno se razlikuje od, na primjer, Istre i Dalmacije
Najveće godišnje okupljanje i predstavljanje europskih regija i
gradova pod nazivom Europski tjedan regija i gradova nakon dvije
godine online formata ponovo je održano uživo u Bruxellesu. Bila
je to prilika i za predstavljanje Predstavništva Slavonije,
Baranje i Srijema, čiji ured u ime pet slavonskih županija od ove
jeseni vodi Renata Taušan.
“Osnovni zadaci ureda su praćenje natječaja koji se raspisuju i
brzi protok informacija prema županijama. Vrata ureda otvorena su
i za sve građane Hrvatske koji dolaze u Bruxelles kao i za kolege
iz drugih regija Europske unije s kojima razmjenjujemo iskustva
te dogovaramo zajedničke projekte sličnih ili teritorijalno
bliskih regija”, rekla je Taušan.
Na već tradicionalnom prijemu koji se održava u uredu
Predstavništva Slavonije, Baranje i Srijema slavonski su župani
ugostili brojne visoke uzvanike iz Bruxellesa, ali i Hrvatske.
“Zajednički nastup pet slavonskih županija prema institucijama
Europske unije je iznimno važan, jer se u novoj financijskom
perspektivi otvara mogućnost korištenja devet milijardi eura za
područje cijele Republike Hrvatske. Kapitalni projekti na istoku
Hrvatske posljednjih godina uistinu mijenjaju sliku Slavonije na
bolje, a u vremenu koje je pred nama otvara se mogućnost novih
investicija kako bi se osnažila gospodarska aktivnost koja je
ključna za ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj”, rekla je ministrica
regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša
Tramišak.
Delegacije Požeško-slavonske, Vukovarsko-srijemske,
Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske
županije predvođene županicom Antonijom Jozić i
županima Damirom Dekanićem, Igorom Androvićem, Danijelom
Marušićem i Ivanom Anušićem tijekom dvodnevnog posjeta
održale su brojne sastanke na temu kohezijske politike,
demografije i sigurnosti Europske unije.
“Putem ovog ureda približit ćemo regiju Slavonija Europskoj
uniji. Upravo regionalna politika treba kreirati ukupnu politiku
Europske unije. Naša suradnja u Uredu u Bruxellesu je nastavak
dosadašnje dobre suradnje jer zajednički ključnim projektima
radimo pozitivne promjene za žitelje koji žive na istoku
Hrvatske”, rekao je Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske
županije.
“Pokazujemo zajedništvo i snagu za ostvarenje zajedničkih
interesa u smislu kohezijske politike. Želja nam je osnažiti
korištenje europskih sredstva, podići kvalitetu gospodarstva
počevši od poljoprivrede pa do digitalnih tehnologija koje
itekako imaju svoje mjesto u Slavoniji”, rekla je Antonija Jozić,
županica Požeško-slavonske županije.
Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem i Razvojne sporazume 1 i
2 značajna su sredstva uložena u ovih pet županija, a novo
programsko razdoblje otvara i nove mogućnosti.
“Vjerujem da ćemo u nadolazećem razdoblju još kvalitetnije
koristiti mogućnosti koje nam pruža Europska unija. Bitno je biti
spreman za natječaje koji će se otvarati u budućnosti, a upravo
su kontakti koje ostvarujemo u Bruxellesu ključni za daljnju
realizaciju naših projekata”, rekao je Damir Dekanić, župan
Vukovarsko-srijemske županije.
U Europskom parlamentu održan je sastanak župana sa zastupnicima
iz Republike Hrvatske. Europska unija potiče ravnomjeran
regionalni razvoj i upravo je to prilika za intenzivnije
povlačenje sredstava za razvoj istoka Hrvatske.
“Hrvatska kao jedna od najmanjih država Europske unije, je puna
posebnosti. Naše regije su različite i svakoj od njih treba
pojedinačno pristupiti, jer ono što treba Slavoniji i što
Slavonija može ponuditi, potpuno se razlikuje od, na primjer,
Istre i Dalmacije. Upravo su za regije ovakvi sastanci od iznimne
važnosti”, rekao je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić
i dodao kako se naglasak mora staviti i na sigurnost i
demografiju kao važne teme za budućnost istoka Hrvatske, ali i
cijele zemlje.
“Sigurnosno pitanje, pitanje migracija kao i rat u Ukrajini su
teme o kojima se vrlo često govori u Parlamentu. Hrvatska pa tako
i Europska unija nisu iste danas i prije deset godina. Zbog toga
je važno prilagođavanje novim situacijama kako geopolitički tako
i u sigurnosnom, demografskom i gospodarskom smislu. Demografija
nije bila tema Europske unije donedavno kada je na inicijativu
Hrvatske uvrštena u stratešku agendu”, rekao je
Karlo Ressler.
“Europski fondovi su promijenili sliku Hrvatske i naša budućnost
je u fondovima i Europskoj uniji. Ovdje smo kako bi s kolegama iz
drugih regija razmijenili iskustva i usvojili primjere dobre
prakse”, rekao je Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske
županije koji je uz župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikolu
Dobroslavića i župana Virovitičko-podravske županije Igora
Androvića član Odbora regija.
Zastupnica Biljana Borzan je istaknula važnost
dolazaka delegacija iz Hrvatske u Bruxelles kao mjesto gdje se
kreiraju politike i donose odluke.
“Odnos koji njegujemo je dvosmjeran, jednako kako je na nama kao
europarlamentarcima da s vama dijelimo informacije tako je važno
da vi kao župani imate inicijativu”, rekla je Borzan.
Pitanje zelene i digitalne tranzicije koje dominira ovogodišnjim
Tjednom regija i gradova kao i teritorijalna kohezija i
osnaživanje mladih, za istok Hrvatske između ostalog, znače
ulaganja u poljoprivredu. Osnaživanje sela modernizacijom
infrastrukture, naseljavanjem i unaprjeđenjem poljoprivredne
proizvodnje temelj je regionalnog razvoja, a time i demografske
revitalizacije.
“Generalnu revitalizaciju ruralnog područja radimo kroz koncept
“Pametna sela” koji donosi dizanje poljoprivrede na višu
razinu kroz ulaganja u nove tehnologiju, ali i prometnu
infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo, odnosno radimo na tome
da kompletnu razinu života na selu dignemo na jedan viši nivo”,
rekao je Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom
parlamentu.
Sudjelovanje u glavnim komunikacijskim procesima, praćenje
aktivnosti europskih institucija i jasna artikulacija potreba
Hrvatske iznimno su važne jer se u Bruxellesu donosi oko 70%
zakona Europske unije koji kreiraju daljnju europsku politiku.
Novi programi u financijskom razdoblju 2021.-2027. otvaraju
mogućnost kvalitetnijeg pristupa svih hrvatskim regija kroz
zasebne pozive u skladu sa specifičnostima regija. Rezultat je
to, između ostaloga i kvalitetne suradnje lokalne, regionalne i
nacionalne razine s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu
usuglašenih oko zajedničkog cilja – zaštite nacionalnih interesa
Republike Hrvatske.