Društvena klima, zakoni i nacionalni konsenzus ključni za demografski oporavak Hrvatske
U organizaciji časopisa Komunal danas (18. veljače 2022. godine)
u zagrebačkome hotelu Westin održana je konferencija pod nazivom
“Lokalne demografske i razvojne mjere”. Ključne teme skupa bile
su lokalne mjere za poboljšanje kvalitete života i ostanak
mladih, negativni demografski trendovi, nedostatak radne snage i
utjecaj na gospodarstvo, poticanje useljavanja i rasta
nataliteta, demografska revitalizacija ruralnih, potpomognutih i
brdsko-planinskih područja, stvaranje jednakih prilika u cijeloj
Hrvatskoj i potencijal hrvatskog iseljeništva.
Nakon uvodne prezentacije o međuovisnosti strateškog razvoja i
demografije koju je iznio demograf doc.dr.sc. Stjepan
Šterc, uslijedili su tematski govori i rasprave u kojima
su sudjelovali zastupnici u Europskom parlamentu Sunčana
Glavak i Karlo Ressler, državna tajnica u Središnjem
državnom uredu za demografiju i mlade Željka
Josić, saborski zastupnici te predstavnici više
županija, gradova i općina iz cijele Hrvatske. Na konferenciji je
sudjelovao i župan Osječko-baranjske županije Ivan
Anušić.
Kako je uvodno rečeno, Hrvatska u posljednjem desetljeću
zabilježila katastrofalan pad broja stanovnika. Posebno je
šokantna činjenica da nema županije koja je zabilježila rast te
da je svega osam gradova u cijeloj Hrvatskoj imalo pozitivan
prirodni prirast. Isto tako, samo tri grada u Hrvatskoj imaju
više od 100.000 stanovnika – Zagreb, Split i Rijeka, dok je
Osijek pao na 96.848 stanovnika. Depopulacija nije štedjela
nikoga, pa sve županije bilježe pad broja stanovnika. Najmanji
pad je u Gradu Zagrebu (-2,54%), dok najveći pad bilježe
Vukovarsko-srijemska (-19,54%), Sisačko-moslavačka (-18,49%) i
Brodsko-posavska županija (-17,53%). Popis je pokazao i kako u
čak 191 naselju diljem Hrvatske više ne živi nitko, dok svega
osam gradova bilježi rast broja stanovnika.
Konferencija je stoga zamišljena kao platforma za raspravu o
dobrim i lošim demografskim mjerama u domeni lokalne i regionalne
vlasti, uspješnim primjerima JLS, kao i mogućnostima
revitalizacije najteže pogođenih područja u RH. Tražili su se
odgovori na pitanja što mogu i što čine jedinice lokalne i
regionalne samouprave u zaustavljanju negativnih trendova,
odnosno depopulacije.
“Probleme iseljavanja i demografije ne može riješiti niti jedan
grad ili županija posebno. Zavaravaju se svi koji misle da će ili
može riješiti županija ili grad jer za to nemaju ni poluge ni
financijsku moć, a promjene u demografskim trendovima koje su
nastale 90-ih godina negativne su do danas. Promjena se može
dogoditi isključivo uz nacionalni politički konsenzus o tomu kako
se boriti protiv ovakve demografske pošasti. Drugo, do sada su
bez ljudi najviše ostale županije koje su granične s BIH, Srbijom
ili Mađarskom, a najmanje Grad Zagreb i velika središta. To
pokazuje trend koji nije dobar i potrebno je donošenje zakona u
vezi ruralnih i pograničnih područja, gdje je smanjenje broja
stanovnika i pitanje nacionalne sigurnosti. Treće je promjena
klime u državi. Ljudi moraju vidjeti budućnost i razlog ostanka u
Hrvatskoj, moraju vidjeti zašto i na koji način svoju obitelj
ovdje podizati i graditi budućnost. To su tri stvari koje moramo
pod hitno mijenjati, one su na neki način vrlo jednostavne, to
nije izmišljanje “tople vode”, neke države su to već napravile”,
uvodno je kazao župan Ivan Anušić te istaknuo neke od aktivnosti
i mjera koje poduzima u županiji na čijem je čelu.
“Osječko-baranjska županija je jedina u Hrvatskoj koja u
potpunosti plaća školski obrok za sve učenike osnovnih škola, to
je oko 20.000 učenika, a trošak iznosi 18-19 milijuna kuna.
Jedini imamo subvencionirane kredite za mlade obitelji koje
kupuju prvu nekretninu, pa dobivaju u potpunosti kredit bez
kamate. Isto imamo za poduzetnike, obrtnike i druge koji žele
samostalno početi svoj business i također mogu dobiti kredite za
koje Županija i JLS subvencioniraju kamate te su krediti za njih
praktično bez kamate”, kazao je Anušić.
Župan Anušić je istaknuo kako su društvena klima, zakoni i
nacionalni konsenzus ključni za oporavak demografske slike
Hrvatske. Naglasio je da hrvatsko iseljeništvo, poglavito druge i
treće generacije koji bi se željeli vratiti i živjeti u
Hrvatskoj, predstavlja veliki potencijal koji se može iskoristiti
u promjeni demografskih tokova. Na kraju izlaganja iznio je
podatke koji donose optimizam:
“Oko 30 % od onih koji su iz Osječko-baranjske županije otišli u
Irsku već se vratilo nazad i vraćaju se kontinuirano. Naše
gospodarstvo se probudilo, povećali smo broj radnih mjesta i
zaposlenih, povećao se BDP-e. Ljudi koji se vraćaju važu
kvalitetu života danas u Irskoj, Njemačkoj i kod nas, a ona
postaje jednaka ili prilično slična. U ovom trenutku oportunije
je vratiti se u Hrvatsku jer su plaće porasle, proširena je
lepeza radnih mjesta i može se naći posao, tu su i potpore na
koje mogu računati u JLS”, poručio je župan Anušić.