U odnosu na stanje koje je predstavljeno na prošloj sjednici Savjeta, održanoj u Našicama u listopadu 2020. godine, ostvaren je porast od 2,05 milijardi kuna ugovorenih sredstava
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je
danas u Pleternici 12. sjednicom Savjeta za Slavoniju,
Baranju i Srijem.
Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017.
godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe
i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih
fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga
gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru “Projekta
Slavonija, Baranja i Srijem”. Do sada su sjednice Savjeta
za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi,
Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru,
Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru i Našicama.
Na sjednici u Pleternici članovima Savjeta predstavljena je
informacija o ugovorenim projektima na području Slavonije,
Baranje i Srijema, Razvojni sporazum i Plan industrijske
tranzicije Panonske Hrvatske, informacija o provedbi projekata iz
područja poljoprivrede te prilike za nova ulaganja iz Europskog
socijalnog fonda.
Otvarajući sjednicu, premijer Andrej Plenković poručio je da je
Vladina namjera bila kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem na
cjelovit i sveobuhvatan način omogućiti koordinaciju nacionalnih
i europskih sredstava, županija, gradova i općina, uz doprinos
akademske zajednice i drugih institucija, kao i uz participaciju
saborskih zastupnika iz pet slavonskih županija, te stvaranje
okvira koji će sustavno pratiti napredak ulaganja i razvoja
Slavonije, Baranje i Srijema.
“Kroz pet godina na svim dosadašnjim sjednicama Savjeta poslali
smo jasnu poruku koliko je Slavonija važna za našu Vladu i koliko
je budućnost i razvoj Slavonije važan za Hrvatsku”, poručio
je.
Uspjeh ovoga projekta, dodao je, doveo je do toga da će Vlada
ustrojiti sličan format i za sjeverozapadne županije.
Unatoč teškim uvjetima pronalazimo rješenja za
budućnost
Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dobar je za obrazovanje,
poduzetništvo, poljoprivredu, proizvodnju, promet i sve druge
aspekte ulaganja.
Od zadnjega sastanka, od kojega je prošlo više vremena od
planiranog zbog pandemije Covida-19, sve razine vlasti u
Hrvatskoj bile su mahom angažirane na suzbijanju posljedica
pandemije.
“Morali smo učiniti maksimalne napore za funkcioniranje sustava,
proračunsku stabilnost, plaće, radna mjesta i mirovine. Reagirali
smo agilno, dobro, pronašli smo balans između zdravstvene zaštite
i funkcioniranja društva i gospodarstva, istovremeno vodeći
računa da temeljni smjerovi naše politike ne dođu u pitanje”,
kazao je premijer dodajući kako ta zadaća nije bila nimalo
jednostavna.
U tom je razdoblju, dodao je, održan investicijski kreditni
rejting, dok su najnovije prognoze Europske komisije Hrvatsku
stavile na treće mjesto po gospodarskom rastu u 2021., koji će
prema njihovim prognozama biti 8,1 posto.
Iako su projekcije Vlade da će taj rast biti veći – 9 posto –
premijer Plenković istaknuo je da je važno to što je EK
revidirala svoje projekcije o rastu na više za gotovo 3 postotna
boda, što znači da prepoznaju sve napore koje je Hrvatska
poduzela u ovoj krizi.
“Pokazali smo žilavost, upornost i sposobnost, a unatoč teškim
uvjetima pronalazimo rješenja za budućnost”, poručio je.
Tome rastu ogroman doprinos dala je i turistička sezona, kazao je
premijer Plenković, koja je bila iznad svih očekivanja.
U pet slavonskih županije isplaćeno 1,2 milijarde kuna za
očuvanje 100 tisuća radnih mjesta
Predsjednik Vlade istaknuo je da u vrijeme krize uzrokovane
pandemijom Vlada nije dopustila društveni rascjep.
Politikom očuvanja radnih mjesta, očuvano je 700 tisuća radnih
mjesta u privatnom sektoru u 120 tisuća poduzeća.
U pet slavonskih županija kroz te je mjere isplaćeno 1,2
milijarde kuna za 100 tisuća zaposlenika i 14 tisuća
poslodavaca.
“U tim je trenucima jedino država mogla napraviti taj iskorak i
spriječiti val otpuštanja i val stečajeva”, naglasio je.
Vlada je u proteklom razdoblju radila i na ubrzanju apsorpcije
europskih sredstava iz prve Višegodišnje financijske perspektive,
iz kojeg je za pet slavonskih županija alocirano 18,5 milijardi
kuna.
“Od listopada 2016. do 30. rujna ove godine isplaćeno je 10,3
milijarde kuna, a od zadnjeg sastanka Savjeta u Našicama u
pogledu ugovaranja iznos je podignut za više od dvije milijarde
kuna”, naveo je premijer.
Sklopljen je i Dodatak II. Razvojnom sporazumu za područje
Slavonije, Baranje i Srijema u koji je uključeno 38 novih
razvojnih i strateških projekata u vrijednosti od 10 milijardi
kuna.
Novo rješenje za karte potpora puno pravednije prema
Slavoniji
Podsjetio je da je nedavno otvoren i most Svilaj, poručivši da se
radi o sjajnoj poruci i Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ali i
općenito suradnji BiH i Hrvatske na koridoru Vc, a time će se
izravno iz Slavonije spojiti ceste prema jadranskoj obali.
I ovom prigodom premijer Plenković naglasio je kako treba
nastaviti proces cijepljenja protiv koronavirusa, kazavši da je u
slavonskim županijama trenutno oko 50 posto cijepljenog odrasloga
stanovništva barem prvom dozom.
Apelirao je još jednom na sve da se cijepe, kazavši da se ovih
dana bilježi ubrzana dinamika cijepljenja i istaknuvši da je
cijepljenje najbolji način zaštite.
Govoreći o brojnim prirodnim nepogodama koje su u proteklom
periodu, uz pandemiju koronavirusa pogodile Hrvatsku, premijer
Plenković naveo je da je Vlada, nakon velikog nevremena koje je
pogodilo Požeštinu, reagirala izdvojivši oko 58 milijuna kuna za
sanaciju šteta.
Predsjednik Vlade istaknuo je da je za ovo desetljeće osigurala
najviše bespovratnih sredstava u povijesti, ukupno više od 25
milijardi eura, i izradila sve bitne strateške dokumente –
Nacionalnu razvojnu strategiju, sektorske strategije, Nacionalni
plan oporavka i otpornosti.
“Kroz poticanje naše temeljne politike, a to je ravnomjeran
regionalni razvoj, a osobito kroz novi integrirani teritorijalni
program, imat ćemo na raspolaganju dodatna sredstva od 14
milijardi kuna koja će omogućiti dodatni razvoj”, kazao je.
Posebno je zadovoljstvo izrazio novim rješenjem za kartu potpora,
istaknuvši da je prethodno objektivno bilo nepravedno prema
gospodarskim subjektima u Slavoniji.
“To su ozbiljni iskoraci i ozbiljan signal ulagačima koji žele
pokrenuti proizvodnju i otvarati radna mjesta u slavonskim
županijama”, poručio je.
U Planu oporavka i otpornosti 131 milijun eura za
poljoprivredu
Podsjetio je i na inovativan pristup Vlade prošlogodišnjom
odlukom da Osijek postane prvi veliki grad u kojem će se
izgraditi 5G mreža i to predstavlja jedan od pionirskih projekata
i hvatanje koraka s digitalizacijom i četvrtom industrijskom
revolucijom.
Važnim je istaknuo i aktivnosti u pogledu korištenja geo-termalne
energije u toplinarstvu, a od 9 takvih lokaliteta u Hrvatsko, čak
ih je šest na području Slavonije, Baranje i Srijema. To je, dodao
je, važno i za širi kontekst globalne borbe protiv klimatskih
promjena.
Spomenuo je i luke na unutarnjim plovnim putovima, a tri od
četiri takve su na ovom području – Vukovar na Dunavu, Osijek na
Dravi i Slavonski Brod na Savi. Istaknuo je da je Vlada puno
ulagala u luke jer su one važne za gospodarstvo, promet i
povećanje kapaciteta.
Najavio je i ulaganja u zdravstveni sustav, istaknuvši kako je
izrazito važno da KBC Osijek postane velika, moderna
bolnica.
Što se tiče poljoprivrede, strateške grane gospodarstva, premijer
je istaknuo da je u Planu oporavka osigurano 131 milijun eura za
investicije.
Izgradnja prvog regionalnog distribucijskog centra za voće i
povrće krenula je Osijeku, a investicija je vrijedna 101 milijun
kuna.
Takvi centri omogućit će da Hrvatska svoje poljoprivredne
proizvode prodaje u najboljem trenutku i prema najpovoljnijoj
cijeni, dodao je.
“Naša vizija je u poljoprivredi proizvoditi veću količinu visoko
kvalitetne hrane po konkurentnijim cijenama i održivo upravljati
prirodnim resursima”, poručio je premijer Plenković.
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša
Tramišak istaknula je da je do sada za ugovorene
projekte isplaćeno više od 10 milijardi kuna, a od sjednice u
Našicama ugovoreni su projekti vrijedni više od dvije milijarde
kuna, dok je isplaćeno oko 740 milijuna kuna.
“Najveća vrijednost projekata (6,67 milijardi kuna) ugovorena je
u Osječko-baranjskoj županiji, a ukupno je u pet slavonskih
županija ugovoreno 27.435 projekata, najviše u Osječko-baranjskoj
(7.959) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (7.539)”, kazala je
ministrica Tramišak.
“Osvrnut ću se samo na najvažnije projekte koji se provode u
Osječko-baranjskoj županiji, a koji su u fazi pripreme projektne
dokumentacije ili su već u izgradnji. Regionalni distribucijski
centar za voće i povrće je već u visokoj fazi izgradnje, a od 100
milijuna kuna njegove ukupne vrijednosti Osječko-baranjska
županija je dala 23 milijuna kuna vlastitih sredstava. Uskoro će
početi izgradnja I. gimnazije u Osijeku, a od velikih projekata
važno je spomenuti Gospodarski centar, novi sajamski prostor u
gradu Osijeku, za koji su sredstva osigurana dijelom kroz Projekt
Slavonija, Baranja i Srijem, a dijelom kroz ITU mehanizam na koji
aplicira Grad Osijek, s kojim zajednički provodimo projekt
izgradnje”, između ostalog rekao je danas župan OBŽ Ivan
Anušić.