Sve pojedu, pregaze i seljacima ostave pustoš. Ovakvih je priča u Slavoniji i Baranji iz godine u godinu sve više
Muke poljoprivrednika! Mjesecima marljivo rade, a onda na
njihovo, propisno ograđeno i zaštićeno polje – stigne krdo
jelena, divljih svinja ili zečevi. Sve pojedu, pregaze i
seljacima ostave pustoš. Ovakvih je priča u Slavoniji i Baranji
iz godine u godinu sve više. I ne bi to bilo strašno, kad bi im
netko tu štetu nadoknadio. No oni je ni ne prijavljuju, jer
objašnjavaju nam uzalud je. Lovačka društva nemaju je od čega
platiti. Država bi mogla, i htjela je, ali na natječaj za
osiguranje – nitko se nije javio. Kako to funkcionira u drugim
zemljama, kako kod nas – istražio je Ivan Žada za
RTL.
“Jelenska je divljač ušla u polje i pojela je glave u fazi kada
je suncokret bio ove veličine. Znači kada su se formirale glave
oni su sve pojeli i šteta je na ovoj njivi sto posto”,
priča Danijel Balatinac,
poljoprivrednik Gajić.
Balatinac iz Gajića u Baranji obrađuje devedesetak hektara njiva.
Posljednjih godina uz hirovitu prirodu, puno šteta trpi od
divljači po kojoj je taj dio hrvatske nadaleko poznat. Lovili su
tu Habsburgovci, Karađorđevići, maršal Tito i njihovi
gosti.
>> Grandiozni jeleni u kraljevstvu Kopačkog rita
Šteta nastaje na razne načine. Najčešće životinje pojedu dio
usjeva, no to nije sve. Ove štete, prema važećim
propisima, poljoprivrednici prijavljuju zakupnicima lovišta na
čijem se teritoriju njive nalaze.
U prijevodu nemaju novca. 93 posto hrvatskih lovišta zakupljuju
lovačka društva. Mladih lovaca je malo, neka imaju samo
tridesetak članova i iz članarine, pa čak i iz prodaje
odstrijeljene divljači niti blizu ne mogu platiti štete na
usjevima.
“Evo upravo sam dobio mail i radi se o nekih 105 tisuća kuna,
navodne štete na ječmu na beljskim površinama, za jedno malo
lovačko društvo to znači ključ u bravu. Doslovno. Jer to lovačko
društvo sukladno svojoj lovnogospodarskoj osnovi da proda svu
divljač koju ima na raspolaganju prema osnovi za ovu lovnu
godinu, da ju proda po cjeniku Hrvatskog lovačkog saveza, ona ne
može platiti tu štetu”, priča Stipan
Šašlin, načelnik Općine Draž.
Naš je problem što niti ne znamo koliko šteta na poljoprivrednim
površinama imamo. Naprosto takva evidencija ne postoji jer
poljoprivrednici, kako su rekli, rijetko prijavljuju štetu
znajući da se neće moći naplatiti.
“Oni čak jednim dijelom toleriraju te štete, ne naplaćuju od
svojih matičnih udruga, ne terete ih za to, tako da je vrlo teško
napraviti konačnu procjenu šteta, ali u svakom slučaju su velike
jer ih osiguranja ne žele pokrivati”, ističe Ivica
Budor, tajnik Hrvatskog lovačkog saveza.
U Hrvatskoj je Ministarstvo poljoprivrede zadnje tri godine
ugovaralo jedinstvenu policu osiguranja za sve štete od divljači
u prometu. Lani su najavili da će od ove godine policom
osiguranja objediniti i štete u poljoprivredi. No to se nije
dogodilo. Raspisana su dva poziva za javnu nabavu. U prvom su
nudili 160 milijuna kuna za trogodišnje razdoblje i nitko se nije
se javio. Raspisali su novi poziv i povećali iznos.
“Sljedeće godine ide se u novu nabavu na godišnjoj razini
vrijednosti 60 milijuna kuna. Nije pristigla niti jedna ponuda pa
su slijedom toga poništena oba postupka nabave”,
priča Renata Ojurović, Ministarstvo
poljoprivrede.
“Prema nekim njihovim pričama oni se jednostavno boje te
veličine. Jer se sa štetama u poljoprivredi nikada nije nitko
pozabavio onako u punom smislu. Do sada je to funkcioniralo tako
da su to pokrivala lovačka društva. Ima zadnjih desetak godina
još puno aktivnih sudova gdje jednim dijelom gube
lovoovlaštenici, a jednim dijelom i vlasnici zemlje jer i oni
imaju obveze”, ističe Budorm tajnik Hrvatskog lovačkog
saveza.
A jedna od obveza je zaštititi usjeve električnim pastirima ili
ogradama kako divljač ne bi mogla ući na njive. No jelenima se ne
zna broja. Jure u krdima po 50 i više jedinki, (na poljima)
uništavaju sve pred sobom.
Kao što ste čuli štetu rade sve životinje, od najmanje, sve do
najveće. One će se i ove godine mjeriti u desecima milijuna kuna.
No svi se nadaju da će Ministarstvo poljoprivrede već na jesen
izići s prijedlogom koji će pomiriti lovce i poljoprivrednike.
Jer lovstvo je i jedan od važnih segmenata razvoja kontinentalnog
turizma. Bar je tako bilo u strategiji Vlade do 2020.