Naši ratari upozoravaju da se igramo sa sudbinom jer hrana će uskoro postati – još dragocjenija
Godinama je tradicionalno, sezonu kiselih krastavaca u srpnju,
punila vijest o famoznoj otkupnoj cijeni pšenice. Dramatične
snimke cestovnih blokada i traktora na zagrebačkim ulicama
izmjenjivale su se sa smirujućim izjavama poljoprivrednih
ministara i prijetećim izjavama seljačkih vođa. 5 lipa više ili
manje s tim su nekad počinjali Dnevnici. Ali prošlih par godina
tajac, ništa, nema prosvjeda, nema traktora, nema barikada, nema
čak ni seljačkih vođa. Od svega, jedino su ostali ministri. Što
se dogodilo, je li možda otkupna cijena pšenice bolja nego ikada,
ili je nestalo pšenice ili je nestalo seljaka. Vrijeme je
žetve pa je u potragu za odgovorima u žetvu otišao.
Vijest o otkupnoj cijeni pšenice, čak i prosvjedi traktorima, ovo
je bila standardna ljetna udarna vijest u svim medijima. No
kako je vrijeme prolazilo pšenica gubi na važnosti, smatra
Marijan.
“Više su popraćeni neki influenseri koji ništa ne rade skupljaju
novce na nekim lajkovima, bitcointima, nitko ne vidi ovaj rad i
mediji to ne prate”, pojasnio je poljoprivrednik
Marijan Ivković.
Sjajan urod pšenice
Drugim riječima nije da nisu generalno nezadovoljni, jesu. Ali
nema kukanja jer ove godine je pšenica u Slavoniji rodila sjajno.
“Otkad ja znam za sebe nikad bolje prinose nismo imali”, tvrdi
poljoprivrednik Marijan Ivković.
Pa će i otkupna cijena za prvu klasu biti za 20 lipa veća nego
prošle godine – 1 kuna i 40 lipa.
“Pšenica je ove godine jako dobre kvalitete. Sve je ušlo u drugu
i prvu klasu”, kazao je poljoprivrednik Živko
Tešanović iz Koprivna.
Ove godine nešto veće cijene nego prošle?
“Pa je, ali i veća su ulaganja jer je repromaterijal otišao jako
gore”.
Jeftino izvozimo kvalitetnu pšenicu
Ali poljoprivrednici nam objašnjavaju kako se u vrijeme žetve
posebno osjeti da sa tom pšenicom Hrvatska ne može napraviti
ništa. Nemamo sekundarnu proizvodnju, ne zapošljavamo ljude kako
bi napravili dodanu vrijednost jer naši su se mlinovi odavno
ugasili. Na starim strojevima u mlinari, umjesto
brašna, prašina.
Naša će se pšenica jeftino izvesti u druge zemlje.
Da pojednostavimo. Prije je u Hrvatskoj od pšenice moglo živjeti
četiri obitelji. Jedna je tu pšenicu uzgajala. Sijala.
Obavljala žetvu. Druga obitelj radila je u mlinovima. Od te
pšenice pravila je brašno. Treća obitelj od tog brašna radila je
kruh. I četvrta taj je kruh prodavala. Ove tri obitelji više ne
rade u Hrvatskoj.
Igramo se sa sudbinom
Naši ratari upozoravaju da se igramo sa sudbinom jer hrana će
uskoro postati još dragocjenija. Informacije su to upravo iz
zemalja koje formiraju cijenu žita.
“U SAD-u i Kanadi. Tamo je suša, tamo su temperature oko 50.
Znači neće biti pšenice. U Kini je tajfun pobrstio sve njive.
Pšenicu i kukuruz. Sve što su posijali i bit će problem veliki sa
hranom”, rekao je poljoprivrednik Marijan Ivković.
No kraj žetve se bliži, a kako tradicija nalaže, nakon ovako
dobre žetve i puno rada na vrućini i prašini red je okrenuti
prase.
Izvor:
RTL