Najveći udio ostvarenih sredstava, očekivano, u 2019., su imali veliki i srednji gradovi
U posljednje četiri godine visina ugovorenih sredstava iz EU
fondova je u porastu, a u mnogim gradovima riječ je o velikim
projektima, poput aglomeracija stoji u članku objavljenom na
portalu Gradonačelnik.hr. U ruralnim područjima
sredstva su osigurana za gradnju vrtića, ulaže se u poduzetničke
zone, kulturno-turističke projekte. U odnosu na ukupno povučena
sredstva u 2019. godini najveći udjel imaju srednji i veliki
gradovi, a vodeći su gradovi Rijeka, Osijek,
Virovitica, Petrinja, Zadar,
Dubrovnik, Beli Manastir, Karlovac, Split i
Pleternica.
Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje
2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju
ukupno 10,7 milijardi eura tj. 81,56 milijardi kuna. Do 25.
veljače 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,25
milijardi eura tj. 93,11 milijardi kuna odnosno 114,16%
dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,24 milijardi eura
(39,80 milijardi kuna) odnosno 48,80% dodijeljenih sredstava te
je ovjereno 4,45 milijarde eura (33,84milijardi kuna) odnosno
41,49% dodijeljenih sredstava. Operativni program Konkurentnost i
kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 125,31%
ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih
sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 65,70%
dodijeljenih sredstava.
Gradnja društvenih domova, vrtića, projekti aglomeracije, obnova
dvoraca, edukacijskih centara, novih kulturno-turističkih
sadržaja, energetske obnove, ulaganje u poduzetničke zone, dio je
najvažnijih projekata u koje ulažu gradovi posljednjih godina.
Riječ je o višegodišnjim projektima, tako da je za velik dio njih
u 2019. godini povučen tek dio sredstava za pojedini projekt, a
neki se u pojedinim gradovima nastavljaju još i ove godine.
U analizi zbrojili su direktne i indirektne pomoći od
EU. Za direktne su uzeta konta koja se odnose na tekuće
pomoći od institucija i tijela EU-a i kapitalne pomoći od
institucija i tijela EU-a, a za indirektne konto pomoći
temeljem prijenosa EU sredstava (tekuće i kapitalne izražene
zajedno).
Da gradovi sve bolje i efikasnije koriste EU fondove najbolje
ilustrira podatak o povučenim sredstvima per capita. U
2017. rekorderi povlačenja EU sredstava bili su gradovi koji su
ostvarili preko 100 i 200 kuna po stanovniku, u 2018. četiri
grada uspjela su povući iznad 1.000 kuna, a Grad Komiža bio je
apsolutni rekorder sa povučenih nešto više od 2.500 kuna. U
2019., pak, čak 15 gradova premašilo je iznos od ostvarenih 1.000
kuna, četiri grada – Vrlika, Lipik, Otok i Beli
Manastir, povukla su preko dotad rekordnih 2.500 kuna. Novi
rekorder je Grad Vrlika sa povučenih 5.719 kuna po stanovniku.
U top 10 najuspješnijih gradova u 2019. po per
capita kriteriju su još Klanjec – 2.091
kuna, Garešnica – 1.993 kune, Pleternica –
1.893, Prelog – 1.863, Mursko Središće –
1.700 i Virovitica – 1.664 kune po stanovniku.
Najveći udio ostvarenih sredstava, očekivano, u 2019., su imali
veliki i srednji gradovi, isto kao i rast povučenih sredstava u
apsolutnom iznosu, izuzev Otoka, kao malog grada koji se našao u
vodećih deset. S druge strane, mali gradovi prevladavaju u
postotnom rastu povučenih sredstava na godišnjoj razini, a po
stanovniku u vodećih deset su mali i srednji gradovi.
Veliko povećanje sredstava u određenoj godini povezana su
najčešće s nekim velikim projektom. Tako je u odnosu na 2018.
godinu, u 2019. najveće povećanje u apsolutnom iznosu imao Beli
Manastir, za 21,6 milijuna kuna, Virovitica za 20,7 milijuna
kuna, Dubrovnik za gotovo 19,4 milijuna, Karlovac 19,2 milijuna
kuna, Petrinja 18,3 milijuna, Garešnica 17,6 milijuna, Zadar i
Osijek oko 16 milijuna, Otok 13,6 milijuna, koji je ujedno i
jedini manji grad u skupini vodećih deset te Kutina 13,2 milijuna
kuna više povućenih sredstava iz EU u odnosu na 2018. godinu.
Gleda li se udio povučenih sredstava u ukupno povučenim u
gradovima, u top deset nalaze se veliki i srednji gradovi. Rijeka
je vodeća s povučenih 4,17 posto, Osijek 3,29 posto, Virovitica
3,17 posto, Petrinja 2,65 posto, Zadar 2,31 posto, Dubrovnik i
Beli Manastir 2,29 posto, Karlovac 1,97 posto, Split 1,95 posto i
Pleternica 1,92 posto.
Beli Manastir: Prijavljeno i u pripremi projekti vrijednosti 60,4
milijuna kuna
Grad Beli Manastir rekorder je rasta povučenih EU sredstava
– u 2019. su, prema podacima Ministarstva financija, povukli
preko 21 milijun kuna više nego godinu ranije. Kako su nam
predočili, u Gradu je prijavljeno ili u pripremi projekti
procijenjene vrijednosti gotovo 60,4 milijuna kuna, od čega su
bespovratna sredstva 33,9 milijuna kuna. Neki od prijavljenih
projekata su primjerice 12,4 milijuna kuna vrijedan projekt
Izgradnje skladišnih kapaciteta, 595,9 milijuna kuna vrijedan
projekt Prijelaz pruge u Šumarini, pa 1,5 milijuna kuna vrijedan
projekt produženog boravka u vrtiću, izgradnja bazena vrijednosti
15,9 milijuna kuna, gradskog sportskog parka. U tijeku pripreme
su projekti Institut za sviranje tradicijskih instrumenata
vrijednosti milijun kuna, pa 745.000 kuna vrijedan projekt Kuća
Baranjskog kulena – edukacijski centar, 4,2 milijuna kuna
vrijedan projekt Univerzalne športske škole…
Virovitica: Ove godine nastavljaju se energetske obnove, jedan od
projekata u novom financijskom razdoblju je gradnja Glazbene
škole
Grad Virovitica u 2019. je povukao preko 21 milijun kuna EU
sredstava više nego godinu ranije. Te je godine, naime, u
Virovitici završen projekt obnove Dvorca Pejačević i Gradskog
parka vrijedan preko 82 milijuna kuna. Izgrađen je novi Centar za
odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju s trodijelnom školskom
sportskom dvoranom vrijedan 83 milijuna kuna, projekt koji je
financiran iz nacionalnih sredstava i Grada. Lani je završen novi
dječji vrtić u prigradskom naselju Sveti Đurađ vrijedan 5,5
milijuna kuna te reciklažno dvorište vrijednosti 4,9 milijuna
kuna. U ovoj godini u fazi realizacije je izgradnja postrojenja
za pročišćavanje otpadnih voda u sklopu projekta Poboljšanje
vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica vrijednog
183 milijuna kuna, izgradnja komunalne infrastrukture u
Poduzetničkoj zoni Antunovac 4,3 milijuna kuna, energetske obnove
škola, vrtića i mjesnih domova vrijednosti 35 milijuna kuna
(riječ je o projektima energetske obnove koji su realizirani u
posljednje tri godine te se još nekoliko njih privodi kraju).
Osijek: I u 2021. godini nastavljaju se kapitalne investicije u
Tvrđi i IT parku
I Grad Osijek u vrhu je i po udjelu u ukupno ostvarenim EU
sredstvima, kao i po rastu sredstava u odnosu na godinu ranije.
Tijekom 2019. godine u gradu Osijeku je uz većinsko EU
financiranje završena obnova 6.000 m2 parka u središtu grada
(secesijska Sakuntala) i uređenje Stare pekare i novog Trga V.
Lisinskog u Tvrđi te je započela realizacija više
kapitalnih projekata: Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe
(revitalizacija 30.000 m2 brownfield područja Tvrđe –
komunalne infrastrukture i popločenja, ukupne vrijednosti gotovo
120 milijuna kuna), regionalnog info-turističkog Centra za
posjetitelje, a započeta je i rekonstrukcija 3,8 km
biciklističkih staza u gradu Osijeku.
Strateški projekt Urbane aglomeracije Osijek, poslovna
infrastruktura za najpropulzivniji gospodarski sektor – IT park
je u 2020. započet te se uz izgradnju poslovnih zgrada IT firmi
nastavlja 2021. i 2022. izgradnjom centralne zgrade za najam.
Projekt modernizacije tramvajske infrastrukture na području grada
Osijeka nastavlja se nakon zahvata na ispravljačkim stanicama
modernizacijom kompletne podzemne kabelske mreže te 9,5
kilometara gornje kontaktne mreže i tramvajske pruge, i 23
tramvajska stajališta (radovi vrijedni 267 milijuna kuna).
Od 2022. godine započinju projekti izgradnje nove remize gradskog
prijevoza putnika, te nabava novih tramvaja (projekti u gradskom
prometu se time i završavaju s preko 100 milijuna eura završenih
investicija).