Da je zrak koji udišu najgori u Hrvatskoj i prečesto opasno onečišćen svi u Brodu već dobro znaju, no kako otkriva RTL Potraga, rješenja i dalje nema
Peter Tot-Đerđ vodi udrugu za zaštitu okoliša i prirode.
Svakodnevno prati podatke koje uređaji za mjerenje
u Slavonskom Brodu izbacuju, a oni često nisu
dobri.
“Ljudi nisu svjesni toga – problem je u tome da kad je zrak u
ljubičastom on je stvarno zagađen, a u ovom trenutku zagađenje se
najviše reflektira u lebdećim česticama. A lebdeće čestice ulaze
u naša pluća, a one sitnije i u krvotok. Ono što nas posebno
zabrinjava je da je to onečišćenje trajalo skoro 70 sati”, kaže
Tot-Đerđ iz ekološke udruge Eko-integral.
I danas je zrak vrlo loše kvalitete, a ekstremno zagađenje
dogodilo se prije desetak dana. Kada su lebdeće čestice koje u
sebi sadrže mješavinu metala, olova, kadmija i kancerogenog
benzena dosegle svoj maksimum. U jednom satu izmjerena je
koncentracija od 329 mikrograma po metru kubnom. Gotovo sedam
puta više od dozvoljenog.
“To je ekstremno zagađenje”
“Ono što je zabrinjavajuće je da je grad bio u ljubičastom. To je
ekstremno zagađenje. Praktično ja bih rekao ekološka katastrofa”,
kazao je gradonačelnik Slavonskog Broda,
nezavisni Mirko Duspara.
Nimalo bezopasna. Medicinski stručnjaci tvrde da u vrijeme kada
postaje mjere povećan broj lebedećih čestica u zraku ima više
hitnih intervencija i veći broj napadaja kod ljudi koji boluju od
bolesti pluća ili astme.
“WHO je kazala da dugotrajna izloženost povišenim koncentracijama
lebdećih čestica utječe na povećan kardiovaskularni mortalitet i
također da malo sniženje koncentracije lebdećih čestica za 10
mikrograma, da se očekuje da će se životni vijek produljiti za
par mjeseci”, rekao je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno
zdravstvo Brodsko-posavske županije Ante
Cvitković.
“Ovaj problem sa zagađenjem brodskog zraka traje 12 godina.
Odnosno više, ali prvo smo primijetili ponovnim radom na
rafineriji”, kaže Tot-Đerđ.
Rafinerija je blizu…
Rafinerija je blizu, odmah preko Save u Bosanskom brodu.
Osamdesetih je bila posljednja modernizirana u bivšoj
Jugoslaviji, za vrijeme rata devastirana i pokradena, prestala je
raditi. A onda je 2006. kupuju Rusi. 2008. kreću s radom. Tek
prije par godina, tvrdi gradonačelnik Duspara, izborili su se da
i rafinerija dobije mjernu postaju.
“Veći problem je u Bosanskom Brodu što su to radna mjesta, ako
tamo imate 800 ili 900 zaposlenih, znate što to znači za grad od
10 000 stanovnika. Ali ni nama nije cilj ugušiti industriju, ali
nam je cilj da se poštuju ekološke mjere kao u svim europskim
državama”, kaže Duspara.
Svih ovih godina sve oči uprte su u rafineriju. S nama nisu
htjeli razgovarati ni oni ni tamošnji načelnik. No, ne
razgovaraju ni s lokalnim vlastima. Tako je lokalni problem s
godinama postao međudržavni. O problemu se oglasio i sam
predsjednik Putin. Kolindi Grabar-Kitarović poručio je da je
svjestan problema i da se on mora riješiti. Rafinerija ipak kreće
s modernizacijom. Brođanima vlasti obećaju čist zrak, a Čermaku
dobar posao. No, u ožujku 2018. puca stari produktovod koji je za
plinifikaciju testirala njegova tvrtka i iz njega curi stotine
litara naftnih derivata. Sve to navodno odgađa završetak radova.
“Ako ovdje imamo nekakve radove na produktovodu onda je red da
nas se obavijesti da je plin prošao ili će proći, da će
rafinerija krenuti s radom na plinskim plamenicima, ne na lož
ulje ili mazut. To je ono što tražimo od ministra, ali ako vam se
komisije ne sastanu po dvije i pol godine onda znate u kakvoj smo
situaciji”, kaže Duspara.
U studenom i prosincu rafinerija nije radila
Nakon što su lani u studenom i prosincu također mjerene povećane
vrijednosti štetnih tvari u zraku, Grad je pisao Ministarstvu
gospodarstva i održivog razvoja. Htjeli su znati što se događa.
Ministarstvo je pak preko veleposlanika došlo do odgovora.
“U studenom i prosincu 2020. nije bilo prerade sirove nafte, što
znači da postrojenja primarne prerade nafte nisu bila u radnom
režimu. Također, tehnološka postrojenja sekundarne prerade nafte
nisu bila u režimu rada.”
Ali su radili kotlovi za proizvodnju pare za potrebe grijanja. Iz
rafinerije su poručili i da su izgradili novu kotlovnicu koja ima
mogućnost korištenja plina kao energenta te da su time ispunili
mjere koje su od njih tražili, dok će ostale, naveli su u svom
odgovoru Veleposlanstvu, provoditi prije pokretanja postrojenja.
Glavni uzrok zagađenja posljednjih mjeseci tako, čini se, nije
rafinerija.
“Institut za medicinska istraživanja 2014. napravio je studiju
gdje je utvrđen doprinos različitih izvora onečišćenja. Postoje
izvori onečišćenja kao kućna ložišta, promet, industrijska
postrojenja i prirodni fenomeni. Tijekom zimskih mjeseci su
lebdeće čestice puno veće nego tijekom ljetnih”, kaže
Cvitković.
Ranijih godina onečišćenje je bilo još i veće. No, u prva dva
mjeseca ove godine uređaji bilježe prosječnu koncentraciju
lebdećih čestica manjih od 2,5 mikrometra koja iznosi 42
mikrograma po metru kubnom, a prosjek na godišnjoj razini ne bi
smio prelaziti 20. Lani je godišnji prosjek bio 21. Prosječna
vrijednost većih čestica koje zovu i PM 10 bila je 27 mikrograma
po metru kubnom. Da bi zrak bio čist vrijednost od 50 mikrograma
ne smije se prijeći više od 35 puta. Slavonski brod je na
granici. Probleme su imali i sa sumporovodikom koji se veže
direktno uz industriju, ozonom i kancerogenim benzenom.
“Sumporovodik – koncentracija je prekoračena 49 puta, a ove
godine u mjesec i pol već 4 puta, Dopuštene vrijednosti se mogu
prekoračiti tijekom godine 24 puta. Kad bi sad ocjenjivali
vrijednosti zraka bili bi u drugoj kategoriji za sumporovodik i
za lebdeće čestice PM 2.5, a za one veće od 10 mikrometara je još
neizvjesno. Jer je prekoračeno 34 puta, a maksimalno je 35”, kaže
Cvitković.
Dugogodišnja borba Brođana za čisti zrak
Borba Brođana za čist zrak traje dugo. Pisali su, prosvjedovali,
bili na Markovu trgu.
“Naravno da se bojimo. Sve ono što smo razgovarali na saborskim
odborima i sastancima, dobivali smo informacije da ćemo za 33
godine saznati koji su sve to utjecaji na zdravlje. Ja trenutno
nemam vremena razmišljati o te 33 godine i čekati hoće li se onda
dogoditi karcinom ili hoće li biti gore. Sada trebam dobiti
informaciju. Da je to opasno i da se treba pridržavati toga i
toga”, kazala je Ivana Smolčić Jerković iz Udruge
Brodske mame.
Bili su glasni, ali nisu zadovoljni s onim što su dobili.
Rješenja su kažu prespora.
“Kiša, snijeg, vjetar to nam pomaže, ali trebala bi i pomoć
države”, kaže Tot-Đerđ.
Iz Grada poručuju da rade što i koliko mogu. Osim s rafinerijom
kažu bore i sa lokalnim zagađivačima. Industrijom, a tu je i
deponij smeća koji je gotovo saniran, ali, kaže gradonačelnik već
deset godina čekaju otvorenje regionalnog centra.
“Mi smo grad u Slavoniji gdje velik utjecaj ima i poljoprivreda.
Mi smo grad kroz koji prolazi autocesta i 17 i pol milijun
vozila, to su velika zagađenja jer su velike brzine, isto tako u
centru grada imamo granični prijelaz jako opterećen prometom”,
kaže Duspara.
Tražili su, kaže, premještanje naplatnih kućica i graničnog
prijelaza. Bolje subvencije za promjene ložišta u obiteljskim
kućama.
“Postoji neozbiljnost ljudi koji ne žive ovdje i ne shvaćaju koji
je to problem jer mi imamo sve više ljudi koji imaju alergije i
problema s tlakom i srčanih bolesnika jer udišu lebdeće čestice
već godinama”, kaže Duspara.
Što čine županija i grad?
Kažu posadili su 10 000 stabala, izgradili 25 kilometara
biciklističkih staza, gradske kotlovnice prebacili na plin,
energetski obnovili škole i vrtiće. Županija je pak u obnovu
škola uložila 28 milijuna kuna, u bolnice još 42 milijuna.
“Tako se osim uštede energije smanjuju štetni plinovi i mislim da
svi zajedno moramo ići u tom smjeru. Od Fonda smo dobili za
energetsku obnovu obiteljskih kuća 60 – 40 postotak. Vjerujem da
će takvih projekata biti još. Ljudi su zainteresirani, samo nama
odgovara da ti odnosi budu što bolji”, kazao je župan
Brodsko-posavske županije, HDZ-ovac Danijel
Marušić.
Kaže da je izgradnja autoceste u Bosni od Doboja prema Bosanskoj
Gradiški već pomogla. Očekuje da će situaciju poboljšati i
koridor 5, od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, jednom kada
bude gotov. U Ministarstvu su se opravdali obavezama, a na priču
o onečišćenju u Slavonskom brodu odgovorili:
“Što se kvalitete zraka u Slavonskom Brodu tiče, naglašavamo kako
je zbog svog geografskog položaja, ali i atmosferskih strujanja,
on u puno nepovoljnijem položaju od ostalih gradova u
kontinentalnoj Hrvatskoj, no nije izdvojen slučaj.”
Brod je na vrhu, a za njim Sisak, Kutina, Osijek i Zagreb.
“Svi navedeni gradovi sukladno zakonu izradili su Akcijske
planove ili su u izradi planovi kojima će definirati mjere za
smanjenje onečišćenja i poboljšanje kvalitete zraka.”
“On je u izradi i bio bi gotov da Ministarstvo nije ukinulo
licencu firmi koja je to radila i sad smo prinuđeni naći drugu
tvrtku da to završi. Ali od 13 mjera – 7 ili 8 koje Grad treba mi
provodimo- ne razlikuje se u odnosu na ranije planove”, kaže
Duspara.
Sve je to za građane već su rekli, presporo. Voljeli bi da ih se
spominje kao grad u kojem je veći dio života provela Ivana Brlić
Mažuranić, a ne kao grad slučaj u kojem poglede u centru grada
privlači jedino displej koji prikazuje količinu lebdećih
čestica.