Provokacije koje ovih dana intenzivno, no već duže vrijeme dolaze sporadično od strane mađarskih političara krajnje su neprimjerene, a na njih je danas reagirao i župan Osječko-baranjski Ivan Anušić
“Hrvatska javnost mora znati da njihovi političari, počevši od
najviših političkih instanci, kontinuirano komuniciraju temu
potpisivanja Trianonskog ugovora prije točno sto godina kao priču
o nepravedno oduzetoj mađarskoj zemlji.
Ovo je smišljen način komuniciranja koji u svijest mađarskog
naroda pokušava usaditi to da im je nešto oduzeto i da se
trenutno nalazi u Hrvatskoj, u ovom slučaju govorim o Baranji
koja je sastavni dio Osječko-baranjske županije”, kaže oštro
Anušić.
Prije desetak dana novoimenovani veleposlanik Mađarske u
Republici Hrvatskoj Csaba Demcsák te generalni
konzul Mađarske u Osijeku János Sándor Fuzik
posjetili su Osječko-baranjsku županiju gdje su s županom
razgovarali o sve češćoj pojavi spornih karata Mađarske.
Predstavnici Republike Mađarske rekli su tad kako ne mogu
zaboraviti povijest, ali da nemaju pretenzije na stoljetni
hrvatski teritorij.
“No, svi mi koji smo proživjeli Domovinski rat osjećamo određeni
nemir u situacijama koje ne mogu tumačiti drugačije nego
provokaciju. Mađari moraju biti svjesni, da ovakvim potezima
najviše štete svom narodu, mađarskoj nacionalnoj manjini koja
stoljećima, kao manjina, živi u hrvatskom dijelu Baranje, a u
Republici Hrvatskoj uživa sva manjinska prava”, dodao je Anušić.
Anušić je podsjetio na svoje ranije reakcije na slične izjave s mađarske strane te pojavama
karata velike Mađarske pa je dodao:
“O manifestacijama, otkrivanjima spomenika i dijeljenju karata
“Velike Mađarske” na dan obilježavanja 100 godina od potpisivanja
Trianonskog ugovora – po službenim stranicama državnih
institucija na društvenim mrežama javnost je već djelomično
upoznata.
Osječko-baranjska županija je još prošle godine krenula u projekt
izdavanja monografije povodom 100 godina hrvatske Baranje pod
nazivom “Život na rubu” upravo kako bi napravili povijesni,
kulturni, gospodarski i etnički presjek života u hrvatskoj
Baranji. Knjigu smo predstavili u Dražu u srcu naše Baranje i
ostavljamo ju generacijama koje dolaze iza nas. Baranja
je hrvatska i tako će i ostati.”