Hrvatska je ispod europskog prosjeka po proizvodnji eko hrane, zbog čega su i potpore za takvu proizvodnju znatno izdašnije
Unatoč tomu, kupci uglavnom zbog ubrzanog načina
života češće u kupovinu idu u trgovačke lance nego na
tržnice.
Austrija prednjači s više od 24% eko proizvodnje. Slijede
Estonija i Švedska s oko 20%. Hrvatska je na sedamnaestom
mjestu s manje od 7%.
Eko hrana je skuplja, ali sigurnija, kvalitetnija, zdravija, a po
regulativi Europske unije strogo su postavljena pravila i analize
kako bi se dobio certifikat, što naši eko proizvođači poštuju i
podržavaju.
Na pitanje da li u eko proizvodnji ima i onih koji nešto muljaju,
eko proizvođač Marica Završki odgovara
da u svakom žitu ima kukolja.
”Trebaju imati nadzor i trebamo kod ljudi steći povjerenje”.
Ministarstvo je više nego udvostručilo poticaje za eko
proizvodnju u odnosu na konvencionalnu. Ipak, sami poticaji nisu
dovoljni ako ljudi nisu osviješteni o važnosti zdrave hrane koja,
uz to treba i mjesta za uzgoj.
“Mora se najmanje imati od 4 do 5 hektara”, kazao
je Ivica Čes iz OPG-a “Čes” iz
Laslova.
Ali ne samo da zdravije znači mršavije, već odlazak na tržnicu
ima svoje tradicionalne čari. Cjenkanje i ugodno ćaskanje s
prodavačicama.