GAJIĆ - "U Gajiću običaji stari, čuvaju ih vinogradari i vinari”, djelomično je ispravljen moto jedne manifestacije baranjske podunavske Šokadije
koji bi se mogao odnositi na prekjučerašnje uprizorenje
starog šokačkog običaja “paljenja ulica”, koji se u
Gajiću, u vrijeme fašangi, zahvaljujući
entuzijastima, održao još od vremena kada su ovim krajevima
vladali Turci.
Članovi Udruge vinogradara i vinara Martinovo
brdo, uz pomoć mjesnog KUD-a, odlučili
su oživjeti običaj te su organizirali druženje u kakvom su
vjekovima sudjelovali njihovi preci.
– Ne smijemo dozvoliti da tako lijep običaj padne u zaborav
pa smo ga htjeli prikazati javnosti i uvrstiti u našu buduću
turističku ponudu – kaže Janja Čeliković,
predsjednica Udruge, čiji su članovi, unatoč debelom minusu i
snježnom pokrivaču, zaplesali i zapjevali oko velike vatre
zapaljene u blizini mjesnog nogometnog igrališta.
– Od Marinja pa do Čiste sride u našim su se krajevima
paljile ulice. Postoji nekoliko verzija zbog čega se vatre
nazivaju baš ulice, a većina starijih stanovnika tvrdi da je
svaki sokak imao takvu vatru pa su se nadmetali koja će biti
veća – objašnjavaju organizatori.
Palila se takozvana ogriževina, kukuruzovina koja je bila
pretvrda za stoku, a inače je služila kao gorivo za krušne
peći. Tvrde da su se bake ljutile što su im mladi palili
kukuruzovinu jer je baš nije bilo na bacanje, ali običaji se,
ipak, nisu ugasili.
– Postojale su različite igre uz vatru, šalilo se i
razgovaralo, a popularno je bilo i njezino preskakanje –
priča Janja Čeliković, pozivajući snaše na pjevanje prikladnih
pjesama, što su one, uz pratnju tamburaša, spremno prihvatile.
Sve skupa popratilo je kuhanje vina u povećem
kotliću, a nakon uprizorenja tog starog običaja svi su
se zaputili u mjesni Dom kulture, gdje je bila organizirana
tradicionalna gajićka kobasijada.
Turističke šanse drugog baranjskog etnosela
Kako ističe Janja Čeliković, inicijatorica proglašenja Gajića
drugim baranjskim etnoselom, potencijala za razvijanje
kontinentalnog turizma u mjestu i okolici ima napretek.
Nedostaje im samo dodatnih sadržaja pa su se, uz
otvaranje smještajnih kapaciteta, odlučili oživjeti stare
običaje, koje žele podijeliti s gostima iz cijele Hrvatske i
svijeta. “Cijela turistička priča, među ostalim,
bazira se i na nezagađenoj prirodi, rukotvorinama i
proizvodima naših mještana, starim kućama iz 18. i 19. stoljeća,
brojnim podrumima i gatorima, te blizini prekrasnih lovnih i
ribolovnih područja. Osim što nastojimo razvijati
vinogradarstvo, uz pomoć Ministartva turizma i HTZ-a zakoračili
smo u turističke vode jer ljudi upravo u kontinentalnom turizmu
vide prosperitet sela“, tvrdi Čeliković. Nedavno je usred
Gajića postavljena ploča s natpisom Etnoselo
Gajić.
TEKST: Ivica Getto (Glas Slavonije) / FOTO: Glas Slavonije