Iako je Đakovčanima trebalo vremena da se naviknu da im se grad od studenog 2007., kada je otvorena prva dionica A5 – od Đakova do Sredanaca, a od travnja 2009. i druga, od Osijek do Đakova, nalazi na autocesti i da je time postao dio krvotoka hrvatskih autocesta, danas, posebice u vrijeme turističke sezone, većini je prednost što se tom prometnicom mogu uključiti na autocestu Zagreb – Lipovac.
Prvotna slika počesto puste ceste opravdavala se time da su od njezinih planiranih 88,6 km prvom dionicom izgrađena tek 23, a drugom još 32,5 km te da će punu iskorištenost doživjeti kada se izgradi u “punom profilu” – Beli Manastir – Osijek – Đakovo, odnosno, kada se njome povežu Mađarska i BiH kao dio paneuropskog koridora 5C.
Cesta A5 zamišljena je kao prometna okosnica istočne Hrvatske kojom se Osječko-baranjska županija neposredno povezuje s cestom A3, Bregana – Zagreb – Lipovac. Prvotno razmišljanje o iskorištenosti Slavonike samo “kroz brojke”, kroz cestarinu, s vremenom se istopilo.
– Dakako da se služim prednostima Slavonike. Već za pet sati i 200 kuna cestarine bio sam u Zadru. Tako je bilo i pri povratku; zbog dobre pripremljenosti za vozače s ENC-om na Lučkom smo u jeku sezone bili prvi na naplatnim kućicama. Vožnja Slavonikom i drugim autocestama bila je ugodna, pravi užitak – priča Đakovčanin koji se upravo vratio s ljetovanja.
Njegov sugrađanin kaže da neće na more, no Slavonikom bi putovao bez razmišljanja. “Nije nikakva ušteda u vremenu, a time ni u novcu, obilaziti ju zbog cestarine i prolaziti starim putem kroz sela do Kopanice, Broda, do čijeg je istočnog ulaza na A5 od Đakova cestarina 16 kuna”, kaže.
Da Slavonika većini Đakovčana služi (i) za odlazak na more, govori porast prolazaka njome od početka godine prema ljetnim mjesecima. Prema podacima HAC-a, u siječnju je na A5 zabilježeno 42.800, u veljači 42.600, u ožujku 52.100, u travnju 56.100, u svibnju 56.790, u lipnju 56.850, a u srpnju 64.150 prolazaka, čime ih je u prvih sedam mjeseci 2011. na Slavonici ukupno zabilježeno 371.400. Za usporedbu – od zimskog siječnja broj prolazaka je do ljetnog, turističkog srpnja narastao za gotovo 22.000, zbog čega u HAC-u ističu zadovoljstvo.
Preko Bosne upola jeftinije
Dok brojni Đakovčani na ljetovanje u sjevernoj Dalamaciji, na Kvarneru ili u Istri putuju Slavonikom, oni koji ljetuju južnije od Splita ipak će radije preko BiH. Kažu da je brže i bar upola jeftinije, a nema ni cestarine, koja je od Đakova do Zagreba 88, a od Zagreba do najudaljenije točke autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik, do Vrgorca, 191, ukupno 279 kuna u jednom smjeru.
“Godinama idemo preko BiH, spustimo se u Ploče, pa trajektom na Hvar, i upola je jeftinije a stižemo i nekoliko sati prije”, kaže Đakovčanka.
Do Osijeka ipak starim putem
Mnogi Đakovčani i dalje do Osijeka putuju starom, državnom cestom D7, preko sela, a Slavonikom se do slavonske metropole služe, kažu, samo kada žure, pa su njome do grada na Dravi za nešto više od 10 minuta. Cestarina od Đakova do Osijeka je 14, a do Čepina 10 kuna.
Tekst: Suzana Župan (Glas
Slavonije)
Foto: Viadukt.hr
