O Šećeranskom jezeru, smještenom u neposrednoj blizini Belog Manastira, već dugo se priča kao o potencijalnom prirodnom izletničko-rekreativnom kompleksu jedinog baranjskog grada.
Još za mandata prošle vlasti povlačili su se potezi, među kojima
je najvažniji prijenos vlasništva nad jezerom s
Belja na Grad 2008. godine. Tada su gradski čelnici naručili
radove na mjerenju količine vode i snimanju dna jezera.
Došli su izbori, vlast se promijenila i priča oko jezera je
stala. U međuvremenu je SRD Dunavac na njemu
organizirao 1. Baranjski Carp cup. Inicijativa
oko reaktiviranja i uređenja jezera ponovno se javila, a kako
ističe gradonačelnik Živko Jalšovec, formira se
radna skupina za izradu idejnog rješenja.
– Nadam se da će do kraja godine plan biti izrađen –
kaže Jalšovec, naglašavajući kako prve ideje idu
u smjeru izgradnje šetnice, otočića i popratnih sadržaja. U
okolici jezera bi, nastavlja, valjalo izgraditi binu te tamo
održavati razne kulturne, zabavne i turističke manifestacije.
Ne bi zanemarili ni ribiče, kojima je Šećeransko jezero
pravi mali raj, a idejno rješenje obuhvaćalo bi
i infrastrukturu vezanu uz kuhanje (roštiljanje) na otvorenom,
kao i ugostiteljski objekt.
– Treba imati na umu blizinu budućeg koridora 5C, pa ne bi
bilo loše tamo izgraditi kamp i njime privući goste iz Austrije,
Mađarske i Češke, kao i povezati neke baranjske turističke
sadržaje, odnosno destinacije – objašnjava
Jalšovec.
Što se financiranja tiče, projekt bi nominirali resornim
ministarstvima i europskim fondovima, tvrdi
Jalšovec.
[blockquote]JEZERO ISKOPANO POČETKOM 20.
STOLJEĆA
Jezero Lajmir, kakav mu je službeni naziv, iskopano je početkom
20. stoljeća i služilo je za potrebe nekadašnje beljske Tvornice
šećera. U vrijeme kada je Tvornica šećera u okolici uzgajala
povrće, voda iz jezera koristila se za navodnjavanje. Prostire se
na približno tri hektara, a napaja se iz obližnje rijeke
Karašice, čime je riješen problem svježe vode. Trenutačno nije ni
u kakvoj “industrijskoj” funkciji, ali je zato iznimno prikladno
za razvijanje kontinentalnog turizma.[/blockquote]
Ivica Getto (Glas Slavonije)
