Da neobičnim događajima i pojavama u Slavoniji i Baranji nema kraja, svjedoči i najnovija priča iz Bistrinaca, gdje su nedavno uz rijeku Dravu prvi put viđeni - dabrovi!
Ta za naše prostore neobična životinja, prema pričama očevidaca, prvi je put primijećena zimus, uzvodno od Bistrinaca na predjelu poznatom kao Adica, no s dolaskom proljeća i toplijeg vremena dabrovi su brojnim dokazima dali do znanja da su odabrali upravo ovaj prostor za svoje novo stanište. Lovci, ribiči i ljubitelji prirode sada pričaju da tragove rada tih najuspješnijih “arhitekata” među životinjama primjećuju u krugu od 200-tinjak metara, gdje se kreću, a budući da se “obrušavaju” na velika i debela stabla, pretpostavljaju da je riječ o starijim dabrovima.
Veliki ljubitelj prirode i lovac Damir Đakovac iz Bistrinaca jedan je od rijetkih koji je jednom uspio vidjeti dabra na djelu, no nakon toga, unatoč brojnim pokušajima, vidio je samo rezultate njegove “obrade” drveća, ali ne i životinje.
– Ovo se područje redovito obilazi i prati, ali dosad smo uspjeli primijetiti samo jednu njihovu nastambu u zemlji, zbog čega smo skloni pretpostaviti da se na ovo područje doselio samo jedan par s mladuncima. Ovo je doista prava atrakcija, jer se ni najstariji stanovnici ovog područja ne sjećaju da su ovdje ikada bili dabrovi – kaže Đakovac.
Valpovština je, čini se, ako ne ljudima, postala poželjno mjesto za život dabrovima, jer se osim uz brzu i duboku Dravu u Bistrincima, koju je odabrao ovaj par, navodno doselio još jedan par – na rijeku Vučicu u blizini Bocanjevaca.
Dolazak dabrova na Dravu osobito je razveselio ljubitelje prirode
jer je poznato da je dabrovima izuzetno važno da prostor u kojem
žive bude čist. Budući da veći dio života provode u vodi,
zagađena bi im voda stvarala velike probleme pri hranidbi
i reprodukciji.
[blockquote]45.000 kuna kazne za lov
Prema objašnjenju stručnjaka, dabar je iznimno rijetka, gotovo neviđena, životinja na ovim prostorima, ali i životinja koje je sve manje i na prostorima gdje inače živi (Sjeverna Amerika). Za drastično smanjenje ove životinjske vrste svakako je “najzaslužniji” prekomjeran lov zbog krzna, ali i različite bolesti te elementarne nepogode. U mnogim su zemljama već doneseni zakoni o zaštiti te zakoni o lovu. U Hrvatskoj se dabar tretira kao divljač, no istovremeno je i zaštićena životinja na koju je cijele godine zabranjen lov. Za ulov dabra predviđena je kazna od približno 45.000 kuna.[/blockquote]
Tekst: Lidija ANIČIĆ (Glas Slavonije)
