Od gotovo 600 gradova i općina koji mogu iskoristiti novac iz europskog fonda IPARD za financiranje izgradnje komunalne infrastrukture, poput sustava kanalizacije, tu je mogućnost, zasad, iskoristilo samo šest općina i dva grada.
U programu IPARD, za tzv. mjeru 301, namijenjenu upravo
“poboljšanju i razvoju ruralne infrastrukture“,
Hrvatskoj je ukupno na raspolaganju 40,2 milijuna
eura, odnosno oko 300 milijuna kuna. Prema informacijama
iz Ministarstva poljoprivrede, do kraja lipnja potpisano je tek
osam ugovora čija je ukupna vrijednost 25,5 milijuna kuna. Na
prva dva natječaja europski novac dobile su općine
Barilović, Darda, Veliki Bukovec, Dobrinj, Lupoglav i Cerovlje te
gradovi Pazin i Senj. Vrijednost njihovih projekata
kreće se između 700 tisuća i 6,7 milijuna kuna.
Mnogima od njih bilo bi gotovo nemoguće financirati projekte iz
lokalnog proračuna.
“Naš je proračun oko 30 milijuna kuna i zato bi bilo teško,
pa i nemoguće platiti projekt iz tog proračuna”
potvrdila nam je Ružica Radovanović, pravnica
u općini Darda, koja iz EU blagajne financira
kanalizaciju vrijednu 6,7 milijuna kuna. Naša sugovornica ujedno
je i voditeljica projekta jer su u općini zaključili da im je
preskupo platiti konzultantske usluge. Radovanović priznaje i da
se do novca EU-a ne dolazi jednostavno te podsjeća da plaćanje
slijedi tek nakon realizacije projekta, što znači da su najprije
morali osigurati kredit poslovne banke. No općina Darda, kao i
drugi dobitnici sredstava, namjerava i ubuduće sudjelovati na
europskim natječajima jer se ipak radi o novcu koji ne treba
vraćati.
Unutar spomenute mjere 301, gradovi i općine s manje od deset
tisuća stanovnika mogu financirati nekoliko sektora:
kanalizaciju i pročićavanje otpadnih voda, lokalne nerazvrstane
ceste, toplane te protupožarne prosjeke s elementima šumske
ceste. Dosad su raspisana tri natječaja, a posljednji je
zaključen 30. svibnja. U Ministarstvu otkrivaju da je Agenciji za
plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)
pristiglo ukupno 211 prijava.
“Sam postupak obrade prijava je dugotrajan, pa tako nakon
administrativne provjere dokumentacije, slijedi potpisivanje
Memoranduma o razumijevanju između podnositelja i Agencije za
plaćanja, nakon čega slijedi druga faza obrade prijava, odnosno
provođenje postupka javne nabave”, objašnjavaju u
Ministarstvu. Pritom očekuju da će broj općina i gradova koji
koriste europski novac uskoro biti znatno veći jer upravo
završava postupak javne nabave za veći broj općina.
[blockquote]U Ministarstvu poljoprivrede i sami priznaju da
stvari dosad nisu bile sjajne. Najlošiji rezultati, očekivano,
ostvareni su na prvom natječaju kada je odbijeno 67 prijava. U
Ministarstvu smatraju da su razlozi za to bili slaba
pripremljenost gradova i općina, nesređene zemljišne knjige, ali
i “prijava brojnih neprihvatljivih ulaganja, primjerice onih u
pojačano održavanje nerazvrstanih cesta”. U međuvremenu su se,
tvrde, kvalitetnije pripremile i jedinice lokalne samouprave, i
konzultantske tvrtke koje im pomažu, pa je zato na treći natječaj
stiglo 97 prijava koje Agencija za plaćanja upravo
obrađuje.[/blockquote]
[blockquote]Ružica Radovanović: Naš je proračun
oko 30 milijuna kuna i zato bi bilo nemoguće platiti projekt iz
tog proračuna[/blockquote]
Tekst: Irena Frlan (Glas Slavonije)