U Aziji ih nazivaju crvenim dijamantima, a u Slavoniju su došli s Himalaje i Tibeta. Neki ih nazivaju i sretnim bobicama, eliksirom mladosti, ljekovitim čudom, a pravo je čudo i što toj biljci odgovara naše podneblje pa se tako plantaža biljke goji našla i u srcu Slavonije, u đakovačkom prigradskom naselju Piškorevci.
Mlada obitelj Krajina, Ivica i Ivona, podigli su
plantažu s 2000 sadnica. Uvelike im je u tome
pomogla đakovačka podružnica Zelene liste koja
ih je ‘dovela’ do sadnica i ugovarača proizvodnje.
“S poslom smo krenuli u ožujku ove godine, uz puno ulaganja i
rada. Plantaža zahtijeva svakodnevni boravak od po nekoliko sati,
a subotom smo znali ostajati čitav dan. Prve plodove očekujemo
već ove godine, no samo za probu i počastiti prijatelje i
rodbinu. Iduće godine trebali bismo imati ozbiljniju berbu i
očekivati prvu zaradu. Do 2014. godine očekujemo puni
plod, prinos od pet kilograma po stablu. Otkupna je
cijena 20 kuna po kilogramu, dok u maloprodaji sušene bobice
koštaju i 300 kuna po kilogramu” – kaže Krajina te daje
zanimljivu usporedbu:
“Zarada na 100 hektara pšenice podjednaka je onoj na jednom
hektaru gojija, samo je i posla na uzgoju gojija znatno
više“, kaže Krajina. Taj 32-godišnjak pojašnjava razloge
zbog kojih su on i supruga odlučili krenuti u sadnju
plantaže tibetanske biljke. “Supruga Ivona
diplomirana je pravnica, kako nema posla, razmišljali smo o
odlasku u Kanadu, no igrom slučaja Goran
Augustinović iz Zelene liste potaknuo me na ovo, išao
sam se uvjeriti kako to izgleda u Varaždinu, dogovorio sam
kooperaciju, otkup i tu smo gdje smo. Tržište nam je osigurano
u Nizozemskoj i Belgiji. Naše je samo da radimo,
a ugovarač proizvodnje iz Varaždina rješava ostala pitanja”, kaže
Krajina. “Za sada imamo zasađenih 2.000 komada,
planiramo se iz godine u godinu širiti do 7.000
komada. Uložili smo i u sustav navodnjavanja jer je goji
biljka koja treba puno vlage i sunca”, dodaje Krajina.
Goran Augustinović, predsjednik đakovačke podružnice Zelene
liste, kaže da je njihov cilj na ovakav način uputiti
mlade ljude na samozapošljavanje i osiguravanje
egzistencije. Pojašnjava i o kakvoj se biljci radi.
“Riječ je o biljci koja se u svijetu smatra jednim od
najjačih antioksidansa. Za primjer, naša domaća šljiva
ima oko 5.000 čestica za antioksidanse, a sam goji na 100 grama
ima 25.000. U Americi je to biljka broj jedan, a tražena je i u
EU. Biljku goji i njezine prednosti, pa i dobru zaradu na njoj,
prepoznali su u čakovečkom kraju gdje se mogu nabaviti sadnice i
ugovoriti proizvodnja. Uz goji, atraktivna je i sibirska
borovnica,” kaže Augustinović.
“Cilj nam je osnivanje zadruga gdje će se ljudi, po nekoliko
gospodarstava udružiti i biti konkurentniji na tržištu“,
ističe Augustinović.
[important title=Kinezi ih rabe 2000 godina]U tradicionalnoj
kineskoj medicini goji bobice rabe se gotovo 2000 godina iako ih
povijest povezuje s kineskim carem Shennongom, mitskim ocem
poljoprivrede i travarom, koji je živio 2800 godina prije
Krista.[/important]
Tekst: Maja Muškić (Glas
Slavonije)