Rezultati istraživanja koje je Udruga roditelja "Korak po korak" u suradnji s Centrom mladih Belišće i udrugom PRONI iz Osijeka provela u Belišću u sklopu projekta "Organizacije koje brinu" pokazali su da je velik broj građana Belišća zainteresiran za teme vezane uz djecu i mlade, no da nisu dovoljno informirani o aktivnostima koje institucije i vlasti poduzimaju na lokalnoj razini. Sredstva koja se izdvajaju za programe za mlade nepoznanica su za dvije trećine ispitanika, a čak 74,1 posto sudionika ne zna postoji li na razini grada politika koja bi se odnosila na prava djece, odnosno Lokalni akcijski plan za djecu.
Cilj je istraživanja bio prepoznati potrebe djece i mladih u
lokalnim zajednicama na koje je potrebno odgovoriti u suradnji s
lokalnim administrativnim tijelima i organizacijama civilnog
društva, a sve u svrhu postizanja dobrog upravljanja u lokalnim
sredinama u okviru kojeg je sudjelovanje građana jedan od
ključnih elemenata. Istraživanjem se tako nastojalo otkriti
koliko su građani informirani i uopće željni informacija o
događanjima i aktivnostima u svojim lokalnim zajednicama te
koliko su spremni na sudjelovanje u kreiranju lokalnih politika
koje će u konačnici osigurati bolju budućnost za njihovu djecu.
“Naš je konačan cilj donošenje lokalne strategije za djecu i
mlade kako bismo jače promovirali, poštovali i zaštitili njihova
prava. Pritom smatramo da građani nikako ne smiju biti samo u
ulozi korisnika usluga, već moraju preuzeti inicijativu i ulogu
sudionika u procesima odlučivanja i kreiranja javnih politika.
Ovo nam je istraživanje pomoglo da prepoznamo koji su to izazovi
na putu aktivnije participacije građana u lokalnim zajednicama i
načini na koje ih možemo potaknuti na sudjelovanje, u suradnji s
osnaženim organizacijama civilnog društva”, pojasnila je Marina
Trbus, voditeljica projekta “Organizacije koje brinu” iz Udruge
roditelja “Korak po korak”.
Rezultati istraživanja koje je proteklih mjeseci provedeno na
uzorku od 139 sudionika, od čega je njih 35 posto bilo mlađe od
30 godina, pokazali su da je čak 91 posto ispitanika u Belišću
zainteresirano za život lokalne zajednice, a 85 posto želi znati
više o temama vezanim uz djecu i mlade. Međutim, postoci su se
značajno smanjili kad se govorilo o dostupnosti informacija o
radu lokalnih vlasti i institucija vezano uz mlade pa je tako
gotovo 60 posto sudionika naglasilo da nemaju informacije o radu
vlasti i institucija, a oko 70 posto da se temama vezanim uz
mlade uglavnom ili uopće ne posvećuje dovoljno pažnje. Svega
jedna trećina ispitanika smatra da Grad Belišće izdvaja sredstava
za mlade, što pokazuje da je potrebno jasnije komunicirati
planirana i utrošena sredstva za programe namijenjene toj
skupini.
Jedno od načela dobrog upravljanja svakako je i načelo
djelotvornosti koje se odnosi na učinkovito postizanje cilja. Za
povećanje djelotvornosti nužno je kvalitetno planiranje koje se
temelji na analizi potreba građana, a podatak da više od 70 posto
Belišćana nikad nije sudjelovalo u istraživanju vezanom za
potrebe mladih pokazuje da je ovo načelo nužno unaprijediti.
Više od polovice sudionika izjavilo je da znaju kome bi se u
lokalnoj zajednici mogli obratiti za informacije o temama vezanim
uz mlade, dok gotovo 80 posto njih zna da u Belišću postoji
udruga mladih. S druge strane, velik dio ispitanika ne zna
postoji li u njihovom gradu klub za mlade ili lokalni medij
usmjeren mladima, a tek je nešto više od polovice sudionika
upoznato s činjenicom da grad sufinancira projekte i programe za
mlade.
I interes za teme od djeci je visok pa tako 87,77 posto
ispitanika navodi da su uglavnom ili u potpunosti zainteresirani
za njih. No, svaki drugi sudionik smatra da uopće ili uglavnom
nije informiran o takvim temama. Značajan je podatak da 30,2
posto sudionika smatra da se temama o potrebama djece ne
posvećuje dovoljno pažnje, 41,8 posto smatra da se tim temama
posvećuje dovoljno pažnje, dok čak 28,1 posto ne može
procijeniti. Ovakvi rezultati ukazuju na to da građani nisu
dovoljno upoznati s aktivnostima koje institucije i vlasti
poduzimaju na lokalnoj razini, dok je za konstruktivan dijalog
građana i javnih službenika nužno da su građani kvalitetno
informirani.
S obzirom na to da lokalni planovi u pravilu sadrže aktivnosti
koje bi unaprijedile kvalitetu života određene skupine, u ovom
slučaju djece, detaljnije se ispitalo koliko su građani
informirani o dostupnosti usluga i programa namijenjenih djeci na
razini grada, a koje bi mogle biti sastavni dio tih lokalnih
politika. Čak 74,1 posto sudionika nije znalo postoji li na
razini grada politika koja bi se odnosila na prava djece, odnosno
Lokalni akcijski plan za djecu. Što se tiče usluga koje se odnose
na roditeljstvo, katalog učinkovitih programa za podršku
roditeljstvu, lista licenciranih pružatelja socijalnih usluga,
više od polovice sudionika izjavilo je da ne zna postoje li takve
usluge u njihovom gradu.
Svega 30,9 posto sudionika sudjelovalo je u nekom projektu koji
je zajednički organizirao grad, a 21,6 posto u aktivnostima koje
su zajedno organizirali grad i neka udruga, što ukazuje da se
mali udio građana uključuje u aktivnosti koje organiziraju
institucije na razini grada, u ovom slučaju škola, ili sam grad.
Preko 80 posto građana koji su sudjelovali u istraživanju nisu
upoznati s radom školskih odbora, vijećima roditelja i vijećima
učenika u školama, a samo mali broj smatra da Vijeća roditelja i
Vijeća učenika imaju ikakav utjecaj na upravljanje školama.
Temeljem nalaza iz fokusnih grupa s mladima vidljivo je da i sam
način odabira članova vijeća učenika i vijeća roditelja nije
transparentan i ne doprinosi jačanju kulture dobrog upravljanja i
zajedničkog odlučivanja.
Usprkos svemu navedenom o nedostatku informacija i niskoj razini
participacije, građani iskazuju velik interes za uključivanje –
više od 75 posto bilo bi spremno uključiti se u procese izrade
lokalnih strategija i akcijskih planova za djecu i mlade, a
jednak bi dio sudionika pohađao i edukaciju koja bi im olakšala
takvu participaciju. Ovo je snažna poruka donositeljima odluka za
sveobuhvatnu reformu u pristupu prema građanima koja bi omogućila
bolje informiranje i participaciju građana, a time izravno
doprinijela dobroj vladavini vezano za politike na općenitoj
razini, a posebno vezano za politike prema djeci i mladima.