Etnografska zbirka Ulica zaboravljenog vremena u Karancu službeno je kulturno dobro RH

Predmeti datiraju s kraja 19. i početkom 20. stoljeća, alati s pripadajućim proizvodima obrta, izloženi su tematski

Etnografska zbirka Ulica zaboravljenog vremena u Karancu u vlasništvu Vladimira Škrobe – Baje službeno je proglašena kulturnim dobrom prema rješenju Ministarstva kulture i medija. Zbirka koja se sastoji od 847 predmeta uvedena je u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske od rujna ove godine.

Izložena u dvorištu restorana Baranjska kuća u Karancu (Kolodvorska 99) zbirka se počela formirati 2004. godine kada je vlasnik počeo skupljati tradicijske predmete i alate sa željom da formira svojevrsni muzej na otvorenom, a koji bi bio prateći sadržaj restorana.

U dvorištu su postavljeni ambari, drvene tradicijske gospodarske zgrade, a zgrada mlina i simbolične kuće su sagrađene od drveta i ćerpiča, omazane blatnom žbukom i obojene vapnom.

Predmeti datiraju s kraja 19. i početkom 20. stoljeća, alati s pripadajućim proizvodima obrta, izloženi su tematski. Tako je u jednom ambaru izložen izgled brijačnice s početka 20. stoljeća, a u drugom gostionica. U dvorištu je sagrađena i ledara, gospodarska zgrada namijenjena čuvanju leda izvađenog tijekom zime s Dunava. Osim obrta izloženi su i brojni poljoprivredni alati i strojevi, koji su bili dio seoskih gospodarstava u prvoj polovini 20. stoljeća.

Uređeno dvorište simbolično nazvano Ulica zaboravljenog vremena otvoreno je 2010. godine, a prikupljanje predmeta se nastavilo. Cjelokupna do sada sakupljena zbirka tradicijskih predmeta sadrži više tisuća predmeta, od kojih je obrađeno 847.

Kao posebno vrijedne predmete moguće je izdvojiti kolekciju drvenih kalupa za izradu šubara, kolekciju čegrtaljki, klepetala čija je primarna funkcija bila zaštita baranjskih vinograda u vrijeme sazrijevanja grožđa.

Cilj formiranja Ulice zaboravljenog vremena je prikazati i sačuvati od zaborava sve zanate koji su bili neophodan dio svakodnevnog života na selu, a danas su potpuno zaboravljeni ili više nema majstora koji su se njima bavili.

Izuzetno bogata i vrijedna zbirka etnografskih predmeta atraktivno je prezentirana u uređenom prostoru te prikazuje povijest obrta i tradicijskog gospodarstva Baranje, ali i cijele istočne Hrvatske te kao takva sada ima svojstvo kulturnog dobra.