Padom cijena nekretnina najviše su pogođene obalne županije, dok kontinentalne, poput Osječko-baranjske, pokazuju veću stabilnost i otpornost na cikličke promjene
Porezna uprava Ministarstva financija objavila je nedavno usporedba tržišta nekretnina između 2024. i 2025. godine iz čega je vidljivo kako se pokazuje pad aktivnosti na tržištu nekretnina u cijeloj Hrvatskoj. Na razini države broj kupoprodaja smanjio se s 135.188 u 2024. na 117.359 u 2025. godini, što predstavlja pad od oko 13%. Riječ je o najizraženijoj korekciji u posljednjih nekoliko godina, koja je zahvatila gotovo sve regije.
Najveće i najaktivnije tržište u zemlji, Grad Zagreb, također bilježi pad – s 18.524 na 16.565 kupoprodaja, odnosno oko 11%. Iako je riječ o velikom apsolutnom smanjenju, Zagreb i dalje ostaje uvjerljivo dominantno tržište, s višestruko većim brojem transakcija od bilo koje druge županije. Zagrebačka županija također bilježi pad, s 9.825 na 8.586 kupoprodaja (–13 %), što je vrlo blisko državnom prosjeku.
Na jadranskom području pad je bio još izraženiji. Primorsko-goranska županija zabilježila je smanjenje s 14.574 na 9.937 kupoprodaja, odnosno više od 30%, što je najveći relativni pad među razvijenijim regijama. Istarska županija pala je s 11.741 na 9.804 (–16%), dok je Splitsko-dalmatinska zabilježila pad s 10.961 na 8.387 (–23%). Ovi podaci upućuju na snažno hlađenje tržišta na obali, koje je prethodnih godina bilo potaknuto turizmom, investicijama i stranim kupcima. U 2025. godini taj se investicijski zamah vidljivo smanjio. Ovdje je zasigurno utjecalo i stanje na tržištu kupaca budući među stranim kupcima prevladavaju Slovenci s 27 i Nijemci s visokih 21 posto, a slijede ih Austrijanci s 9%.
Stanje na tržištu nekretnina u Slavoniji
U takvom nacionalnom okruženju, rezultati slavonskih županija dobivaju dodatni kontekst. Osječko-baranjska županija smanjila je broj kupoprodaja s 6.596 na 6.196, odnosno oko 6%. Taj pad znatno je manji od državnog prosjeka, Zagreba i većine obalnih županija. U usporedbi s Primorsko-goranskom, Istarskom i Splitsko-dalmatinskom, Osječko-baranjska pokazuje znatno veću stabilnost. Time se potvrđuje da njezino tržište, iako slabije po volumenu, manje ovisi o spekulativnim i investicijskim ciklusima te se više temelji na realnoj, lokalnoj potražnji.
Vukovarsko-srijemska županija, s padom od oko 4%, također se uklapa među otpornije regije u Hrvatskoj. Njezin pad manji je od državnog prosjeka i znatno blaži od onoga na obali. Time se svrstava uz bok stabilnijim kontinentalnim županijama.
S druge strane, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija, s padovima od oko 25% i 23%, približavaju se negativnim trendovima obalnih regija. Njihovo tržište pokazalo se jednako ranjivim kao i turistički orijentirana područja, ali bez kompenzacijskih prednosti koje obala ima u razdobljima oporavka. To ukazuje na strukturnu slabost i veću ovisnost o ekonomskoj situaciji lokalnog stanovništva.
Virovitičko-podravska županija, s padom od oko 8%, nalazi se između ova dva pola te je, slično Osječko-baranjskoj, ispod državnog prosjeka po intenzitetu smanjenja. Ipak, treba reći kako je uz Požeško-slavonsku to županija s najmanjim brojem transakcija u cijeloj Hrvatskoj.
Turističke regije najpogođenije
Promatrajući ukupnu sliku, može se zaključiti da je 2025. godina donijela korekciju tržišta na nacionalnoj razini, pri čemu su najviše pogođene bile obalne i turistički orijentirane županije, dok su kontinentalna tržišta, osobito ona s jačim urbanim središtima, pokazala veću otpornost.
U tom kontekstu Osječko-baranjska županija zauzima posebno povoljnu poziciju. Iako je dio negativnog trenda, njezin pad znatno je blaži od državnog prosjeka i većine razvijenijih regija. Time se svrstava među stabilnija tržišta u Hrvatskoj, uz Zagreb i Zagrebačku županiju. U odnosu na ostatak Slavonije, dodatno učvršćuje vodeću poziciju, a u odnosu na obalu pokazuje veću otpornost na cikličke promjene.
Zaključno, usporedba 2024. i 2025. godine na razini Hrvatske pokazuje da slavonski pad nije izolirana pojava, nego dio šireg usporavanja tržišta. Međutim, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija prošle su kroz to razdoblje s relativno malim gubicima, dok su obalne regije i slabije razvijene slavonske županije pretrpjele znatno veće korekcije. To potvrđuje da se Osječko-baranjska županija sve više profilira kao jedno od stabilnijih kontinentalnih tržišta nekretnina u Hrvatskoj.
