Slavonija se i ove godine našla među najzagađenijim dijelovima Hrvatske kada je riječ o kvaliteti zraka
Prema novoj analizi Poliklinike Sursum Corda, izrađenoj na temelju podataka Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, najveći hrvatski gradovi već godinama udišu zrak koji značajno prelazi zdravstveno preporučene granice. Podaci prikupljeni u posljednjih godinu dana otkrivaju dramatične razlike među gradovima, ali i zabrinjavajući podatak da u pojedinim sredinama građani gotovo svaki drugi dan udišu zrak opasan za zdravlje.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) postavlja vrlo stroge standarde za kvalitetu zraka: godišnja prosječna koncentracija finih čestica PM2.5 ne bi smjela prelaziti 5 µg/m³, a PM10 15 µg/m³. Dnevna prekoračenja dopuštena su najviše četiri do pet puta godišnje. Međutim, analiza pokazuje da su svi hrvatski gradovi daleko iznad tih granica, a poneki ih premašuju i deseterostruko. Posebno zabrinjavaju PM2.5 čestice, koje zbog svoje mikroskopske veličine ulaze duboko u organizam te mogu uzrokovati ozbiljne respiratorne i kardiovaskularne poremećaje.
Najgoru situaciju bilježe Zagreb, Sisak i Slavonski Brod, gdje je zabilježeno između 170 i 196 dana prekoračenja PM2.5 vrijednosti. To znači da su stanovnici tih gradova gotovo svaki drugi dan tijekom godine bili izloženi zraku koji se smatra štetnim za zdravlje. Na drugom kraju ljestvice nalazi se Rijeka, s 12 dana prekoračenja, što je najbolji rezultat u državi, ali i dalje trostruko gori od WHO standarda.
Kod grubljih čestica PM10 slika je slična. Zagreb i Sisak ponovno prednjače s oko 95 dana prekoračenja, a Slavonski Brod bilježi ih 69. Obalni gradovi imaju značajno povoljnije vrijednosti, ali ni oni nisu u potpunosti pošteđeni. Split je tijekom godine imao pet dana prekoračenja, a Rijeka tri, što se tek okvirno uklapa u preporuke.
Kada se zbroje prekoračenja obje vrste čestica, najzagađeniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb s gotovo 300 dana prekoračenja, zatim Sisak s oko 286 te Slavonski Brod s više od 240 dana. Osijek slijedi s približno 164 dana. Najčišći, iako i dalje iznad preporučenih razina, ostaju Rijeka s 15 dana, Zadar s 28 te Split s 42. Razlika između Zagreba i Rijeke prelazi 250 dana, što zorno pokazuje kolike su razlike u kvaliteti zraka unutar zemlje.
Iz Poliklinike Sursum Corda upozoravaju da ovi podaci nisu samo statistički pokazatelji, već izravno utječu na zdravlje stanovništva. Vlasnik poliklinike, dr. sc. Valentin Stuhne, ističe kako je kvaliteta zraka prvenstveno javnozdravstveno, a ne samo ekološko pitanje. Prema njegovim riječima, kada grad bilježi više od 150 dana prekoračenja, riječ je o mjesecima kontinuirane izloženosti zraku koji može dugoročno oštetiti organizam, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Upozorava da su fine čestice povezane s razvojem raka pluća, astme, KOPB-a, srčanih bolesti i kroničnih upala te da se problem mora rješavati sustavno i hitno.
Analiza ne obuhvaća Karlovac, Pulu, Varaždin i Šibenik, jer ti gradovi nemaju mjerne postaje koje prate koncentracije PM2.5 i PM10 čestica. Stoga stvarno stanje u tim sredinama nije poznato i moglo bi biti i lošije od pretpostavljenog.
Ovi podaci pokazuju da kvaliteta zraka u najvećim hrvatskim gradovima nije samo pitanje okoliša, već izravno utječe na zdravlje stotina tisuća ljudi. Razlike među gradovima goleme su, ali zajednička je činjenica da nijedan od analiziranih gradova ne ispunjava standarde koji se smatraju sigurnima za ljudsko zdravlje.
