Kukuruz je na baranjskim poljima spreman za branje, no otkupljivači ga neće preuzeti bez termičke obrade
Na farmi Sokolovac u Baranji završena je eutanazija 9.872 svinje zbog pojave afričke svinjske kuge. Iako je postupak okončan, opasan virus i dalje predstavlja prijetnju, osobito u vrijeme berbe kukuruza. Poljoprivrednici moraju biti oprezni jer se sumnja da bi zaražene divlje svinje, tražeći hranu, mogle virus prenijeti i na polja kukuruza, piše Net.hr.
Kukuruz je na baranjskim poljima spreman za branje, no otkupljivači ga neće preuzeti bez termičke obrade.
„I suh i spreman za branje, ali podliježe termičkoj obradi, više vam nitko od otkupljivača neće uzeti ga kao takvoga, mora ga propuštati na termičku obradu.“ kaže za RTL Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
Visoke temperature u sušarama uništavaju gljivice, toksine i aflatoksine, no to farmerima stvara dodatne troškove.
„Ubiti ove gljivice, ubiti ove toksine, aflatoksine i to dodatno naplatiti, to nama stvara dodatni trošak, na i ovako jalovu cijenu, na ovako jalovu i šugavu godinu.“ dodaje Pranjić.
Divlje svinje kao prijenosnici zaraze
Afrička svinjska kuga širi se preko inficiranih divljih svinja.
„Svaka inficirana svinja pa tako i divlja svinja neprekidno izlučuje virus od infekcije sve do uginuća, tako da naravno da se može dogoditi da kuda god prođe će inficirati okoliš.“ objašnjava Lorena Jemeršić, voditeljica Laboratorija Hrvatskog veterinarskog instituta.
Problem je što divlje svinje mogu ostaviti tragove virusa i na klipovima kukuruza.
„Zagrize klip, ostavi, ide dalje, taj klip završi u kombajnu i bude pomiješan sa svim ostalim kukuruzom, to je vrlo lako moguće.“ upozorava Dejan Šarošković, uzgajivač svinja iz Kneževih Vinograda.
Poljoprivrednici traže jasne upute
Uzgajivači svinja zabrinuti su za sigurnost hrane i traže jasne smjernice struke.
„Berba je tu, ljudi već skidaju kukuruze, trebalo bi da nas upute da znamo, netko tko je stručan, tko se u to razumije da nam pojasni, objasni da znamo što da radimo.“ kaže Šarošković.
Visoka temperatura uništava virus, ali ne svaka
Virus afričke svinjske kuge može se uništiti visokim temperaturama u sušarama, ali ne i svaka termička obrada daje isti rezultat.
„Ne možemo reći da uobičajena temperatura od 60-70 stupnjeva kroz pola sata uništava virus u tim hranidbenim namirnicama za svinje.“ upozorava Lorena Jemeršić.
Dobra je vijest da virus ne može dugo opstati na kukuruzu.
„Može u mesu ili nekim mesnim prerađevinama, međutim na samom zraku on je vrlo nepostojan, svega nekoliko sekundi do nekoliko minuta.“ pojašnjava Vladimir Margeta, profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.
Kukuruz treba odležati u skladištu
Virus se ne može razvijati u kukuruzu, već nakon nekog vremena propada.
„Kukuruz, niti jedna druga hrana, ne dozvoljava umnožavanje virusa u njoj što znači da koliko virusa na nju padne – toliko će i u prvo vrijeme ostati dok se ne raspadne.“ ističe Jemeršić.
Zbog toga je preporuka da se kukuruz nakon berbe ne daje odmah svinjama.
„Da se ne daje odmah svinjama, da se ostavi u skladištu neko vrijeme, da taj virus, ako je i bilo ga, ako je on dospio na kukuruz, da se on uništi znači zrakom i tim skladištenjem.“ dodaje Margeta.
Najsigurniji način uništavanja virusa i dalje je termička obrada u sušarama. Struka apelira da se nakon berbe poštuju sve biosigurnosne mjere, kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti s polja na životinje.
