Domaći krumpir na udaru je sunca, ali i uvoznih cijena pa se i njegovi proizvođači bore za opstanak.
Duga suša i nesmiljene temperature ostavljaju teške posljedice na poljoprivredne kulture diljem Slavonije. Među najugroženijima je domaći krumpir, koji osim vremenskih nepogoda, trpi i pritisak niskih uvoznih cijena. Slavonska polja su ispucala i tvrda, a biljke iscrpljene nedostatkom vode, piše Net.hr.
„Trebala bi biti veličine koljena, jedno pola metra visine i mora biti zelena“, opisuje za RTL Josip Paulić, poljoprivrednik iz Podgorača, pokazujući biljku kojoj kronično nedostaje kiše – nije je bilo više od mjesec dana.
Ove godine, kaže, situacija je alarmantna. Mladi krumpir koji izvlači iz zemlje znatno je manji nego lani.
„Lani je ovo meni bio najsitniji krumpir, znači bili su, ja kako svoju šaku raširim takve veličine je bio krumpir, ove godine, baš, baš je loše“, priznaje Paulić.
Problemi su počeli već u ožujku, kada su obilne kiše onemogućile ulazak u njive. A sada, u lipnju, krumpir uništava suša.
„Ovdje trenutačno spasa više nema“, pokazuje Josip suho polje.
No, uzgoj krumpira ne opterećuje samo vremenske neprilike – i troškovi su sve viši.
„I sa živcima i financijski, znači ulaganja iz godine u godinu su sve veća“, ističe Paulić i dodaje kako je riječ o mukotrpnom poslu.
„Jako puno truda, od same sjetve do krajnjeg finalnog proizvoda, da bi to sve bilo kako treba, prskanja su svaka tri do četiri dana, bolesti napadaju, štetnici.“
A kad proizvod napokon stigne na tržnicu – dočeka ga hladan tuš. Cijena koju bi poljoprivrednici trebali dobiti kako bi barem pokrili troškove nije ostvariva.
„Realno, naša cijena krumpira da mi budemo svi zadovoljni bi trebala biti od euro na više, a mi to ne možemo dobiti nikako“, kaže Paulić.
Zato se oslanja na prodaju na tržnici, gdje još uvijek ima kupaca koji žele domaće, no teško je parirati cijenama velikih trgovačkih lanaca.
„Jeftini uvoz, Grčka i ostale zemlje, to je trenutačno to što nas najviše ubija“, poručuje Josip.
U pomoć domaćim proizvođačima stala je i Hrvatska poljoprivredna komora, koja je uputila apel Ministarstvu poljoprivrede tražeći hitne mjere pomoći povrtlarima. Cilj je ublažiti štete od suše i očuvati budućnost domaće proizvodnje.
Josip i dalje ne odustaje, ali jasno je – bez podrške, domaći proizvođači povrća teško će opstati.
