
Vladislavci postavljaju petnaestak solarnih elektrana na javne objekte
Koliko traje procedura instalacije solarne elektrane na stambeni objekt? Koliko dugo traje rješavanje „papirologije“? Koliki je povrat ulaganja i koliko to sve zapravo košta? To su samo neka od brojnih pitanja na koja su stručnjaci za obnovljive izvore energije s osječkog Fakulteta elektrotehnike računarstva i informacijskih tehnologija odgovarali sudionicima konferencije pod nazivom „Obnovljivi izvori energije za održivu lokalnu zajednicu“ koji se u okviru projekta ENGAGE – Energetski učinkovite zajednice održao u Vladislavcima.
Za tri mjeseca od ideje do realizacije – za neovisnost o promjenama cijena na tržištu električne energije
A odgovori na pitanja bili su – poticajni. „Neki okvirni rokovi bi iznosili – za idejno rješenje, oko dva tjedna, zatim za pozitivno rješavanje zahtjeva koji se upućuje HEP-u još oko 30 dana, dodatni papiri, narudžba, doprema i postavljanje opreme oko 2 mjeseca i to bi u konačnici značilo da je od ideje do realizacije neki optimalni rok za postavljanje fotonaponske elektrane na stambeni objekt od 3 do 4 mjeseca“, rezimirao je jedan od stručnih predavača prof. dr. sc. Damir Blažević, ovlašteni projektant fotonaponskih sustava sa Zavoda za računalno inženjerstvo i automatiku FERIT Osijek.
„Uz današnju cijenu od oko 600 € po kWh, te mogućnost korištenja sufinanciranja kroz nedavno objavljen poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kojim se može pokriti do 50% investicije, rok povrata investicije za manje kućanstvo koje troši do 5kW, spušta se na otprilike dvije do tri godine, ovisno o potrošnji, pa mislim da nema boljeg vremena nego sada za okretanje suncu kao primarnom izvoru električne energije u kućanstvima, pogotovo zato što je korisni vijek fotonaponskih elektrana 25 godina, čime ćete zapravo najveći broj tih godina biti neovisni o promjenama cijena na tržištu električne energije.“, rekao je Mario Marolin, voditelj projekta ENGAGE, u kojem Općina Vladislavci sudjeluje kao partner zajedno s općinama Strizivojna i Gorjani iz Hrvatske, te Gradom Suboticom i Nacijalnom alijansom za lokalni ekonomski razvoj NALED iz Srbije, a koji se financira kroz Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija.
Vladislavci postavljaju petnaestak solarnih elektrana na javne objekte
Projekt ENGAGE usmjeren je na razvoj modela i provedbu pilot-aktivnosti za uspostavu energetski učinkovitih zajednica u prekograničnom području Hrvatske i Srbije. Kroz aktivnosti kao što je bila i ova konferencija, projekt nastoji uključiti lokalno stanovništvo i relevantne dionike kroz edukaciju, primjere dobre prakse i podizanje svijesti o obnovljivim izvorima energije i otpornosti zajednice. Zajedničkim ulaganjem u održive izvore energije projekt doprinosi poboljšanju kvalitete života i dugoročnoj otpornosti na klimatske promjene u prekograničnom području.
„Projekt će se provoditi nešto više od godinu dana, ukupni budžet je nešto veći od 2,1 milijun eura, a pet partnera će zahvaljujući projektnim aktivnostima osigurati svojim lokalnim zajednicama značajne benefite. Općina Vladislavci će, konkretno, kroz projekt postaviti petnaestak solarnih elektrana na javne objekte. Istu takvu investiciju će provest i Općina Gorjani i Općina Strizivojna, s tim da će te općine investirati i u svoju učinkovitu javnu rasvjetu. Od ostalih benefita za lokalno stanovništvo izdvojio bih i autobusne stanice sa solarnim nadrstrešnicama, te mobilnu aplikaciju koju ćete moći koristiti kako biste vidjeli isplati li se u vašim kućanstvima postaviti solarne elektrane i koliko bi iznosila vrijednost ukupne investicije.“, predstavio je projekt ENGAGE Mario Marolin.
Prilika za učenje, povezivanje i razmjenu iskustava
„Veselim se što smo u prilici da razmjenimo iskustva, da podignemo svijest i da približimo obnovljive izvore energije i onim ljudima koji se time ne bave, te im omogućimo i da oni shvate značaj i važnost te teme u prekograničnom području, tako popravimo naše životne uvjete i osiguramo si energetsku stabilnost. Svi znamo kakav je utjecaj raznih zagađenja i koliko se protiv toga možemo boriti solarnim elektranama, a kasnije i vjetroparkovima i sličnim tehnologijama temeljenim na obnovljivim izvorima energije. Zato mi je zadovoljstvo biti ovdje, sudjelovati u ovom projektu, smatram da ćemo kroz njega ostvariti pozitivan pomak u svojim lokalnim zajednicama“, dodao je Milan Đorđević, stručnjak za obnovljive izvore energije iz NALEDa, vodećeg partnera u projektu.
„Sudjelovanje u projektima prekogranične suradnje za nas je prilika da naučimo nešto novo, primijenimo neka nova rješenja u svojim lokalnim zajednicama i da korak po korak, dižemo kvalitetu života u svojim sredinama. I ova konferencija je prilika učenje, međusobno povezivanje i razmjenu iskustava i siguran sam da će nam svima skupa posvijestiti mogućnosti i važnost korištenja obnovljivih izvora energije za povećanje održivosti i otpornosti, a pogotovo u ruralnim sredinama“, rekao je Ivan Lović, načelnik Općine Gorjani, koja također sudjeluje u projektu u svojstvu projektnog partnera.
Sudionici upoznati s osnovama proizvodnje, potrošnje, skladištenja, ali i naprednim konceptima distribucije električne energije
S osnovama primjene suvremenih tehnologija za održivu zelenu energetsku tranziciju u stambenim naseljima sudionike konferencije upoznao je prof. dr. sc. Željko Hederić, voditelj laboratorija za hibridne pogonske sustave, sa Zavoda za elektrostrojarstvo pri FERITu Osijek, dok je veliko zanimanje izazvalo predavanje o fotonaponskim i solarnim elektranama u stambenim naseljima, prof. dr. sc. Damira Blaževića.
„Iz simulacija i izračuna prikupljenih na konkretnim objektima i s konkretnim brojevima iz prakse, jasno je vidljiva isplativost postavljana fotonaponske elektrane u ovim našim prostorima, gdje imamo dobru godišnju insolaciju, na dobrom smo položaju, a taj značajan potencijal koji imamo uglavnom je još neiskorišten i na nama je da krenemo u smjeru njegovog iskorištavanja“, zaključio je Blažević predstavivši dobre primjere sunčanih elektrana u stambenim naseljima, ali i dotakavši se potencijala koji imaju energetske zajednice.
U dubinu problematike funkcioniranja elektroenergetskih distribucijskih mreža i tranzicije u sustav pametnih mreža, primjenu optimizacijskih metoda AI, umjetne neuronske mreže i genetskog algoritma sudionike je uputio prof. dr. sc. Predrag Marić s FERITa.
Postavljanjem solarnih elektrana na javne zgrade ostvaruju se uštede koje otvaraju nove mogućnosti za razvoj lokalne zajednice
„Ovaj projekt nije samo koristan za Općinu koja radi na uspostavi što kvalitetnije komunalne i društvene infrastrukture, nego je i od velikog značaja za vas, stanovnike općine, jer možete dobiti kvalitetne informacije što i na koji način raditi i tako smanjiti troškove svog kućanstva, koji su nažalost sve veći, a postoje zaista dobre prilike koje treba iskoristiti i o kojima informacije možete dobiti na ovakvim konferencijama, ali i ako se javite izravno svojim općinama. Upravo je cilj ovog projekta da se građani povežu sa svojim lokalnim zajednicama, da se poduzetnici uključe u cijelu priču i da svi zajedno napravimo nešto više za bolje sutra. Ja vjerujem da će ove elektrane koje budu postavljene i uštede koje budu ostvarene kroz to, omogućiti dodatne benefite kroz raznorazne aktivnosti u budućnosti – i to nam je cilj – smanjiti troškove, a povećati benefite za vas i za sve nas koji živimo na ovim prostorima, kako u Hrvatskoj, a tako i u Srbiji, jer je to u biti i cilj samog projekta“, zaključio je Marolin.