“Relativna vlažnost prizemnog sloja tla pogoduje krpeljima. Ovisno o vrsti, mogu položiti i do tisuću jajašaca“, pojašnjava prof. Krčmar.
Prvi tretman deratizacije u vinkovačkom dvorištu kod obitelji gdje se, kako je to prenio prije nekoliko dana Dnevnik.hr pojavili krpelji, prošao je. Podsjetimo, stotine krpelja pojavilo se u dvorištu obitelji starijih ljudi iz Vinkovaca.
“Bojim se da se nećemo nikad toga riješiti. Ljuta sam i ojađena, ne mogu vam to ni opisati. Bolesni smo, stari… Ne mogu se sama snaći u svemu tome”, kroz suze je za Dnevnik Nove TV rekla gospođa iz Vinkovaca. Ušli su i u kuću i počeli ih gristi.
Na teren je izišla Služba za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Veterinarske stanice Vinkovci, a prema riječima djelatnice Službe, vrlo je vjerojatno da su krpelji u dvorište uneseni drvima.
“Pretpostavljam da su tako uneseni. Inače, stariji su ljudi i vrlo je moguće da nisu odmah primijetili o čemu je riječ. Inače, prvi tretman je odrađen, no bila je kiša i kad ispere sredstvo, nije za očekivati da će prvi tretman polučiti rezultate“, ispričala je za SiB.hr djelatnica vinkovačke Veterinarske stanice, dodajući da će se tretman svakako ponoviti.
Dodajmo i to da je zet bračnog para koji živi u kući dan ranije pokosio travu, a sutradan se na verandi pojavilo stotine krpelja.
Inače, osim dvorišta, kaže nadalje, tretirana je i drvarnica, a ako se bude tretirao i unutarnji prostor, kaže, svakako će se voditi računa da se to učini sredstvima koji nisu opasni za zdravlje.
Kovačev kaže da se u praksi Služba nije susrela s ovakvim slučajem. Ukoliko se igdje ponovi, savjetuje automatsku dojavu službama za DDD, jer ne samo da nisu oku ugodni, već su krpelji i prijenosnici bolesti.
Ženka položi od 300 do 600 jajašaca
Dobro je to poznato i izv. prof. Stjepanu Krčmaru s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. Kako kaže, nevjerojatno je da nitko nije ranije primijetio pojavnost krpelja, budući da ženke, pojašnjava, odlažu od nekoliko stotina pa do čak tisuću jajašaca, ovisno o vrsti. Vrsta koja je viđena u dvorištu, kaže, najvjerojatnije pripada vrsti ixodes ricinus i prema njegovu mišljenju, ponovo će ući u proces stvaranja jajašaca.
Ukoliko se u blizini nalaze nametnici, štakori, miševi i sl., kaže, vrlo je moguće da su im oni bili krvni obrok bez čega ženke krpelja, kaže naš sugovornik, ne može. No, pogodovala im je i vlaga u zraku. Trenutne temperature također su optimalne, kaže, za njihov razvoj.
“Relativna vlažnost prizemnog sloja tla pogoduje krpeljima. Nisam najpozvaniji reći kako se najbolje uklanjaju, no postoji jedna mehanička metoda uzorkovanja i to pomoću plahte“, pojašnjava prof. Krčmar.
Naime, plahta veličine 1m x1m pričvrsti se za tlo pomoću letvice s obje strane. Potežući se po vegetaciji, kaže, plahta će skupiti krpelje koji se potom uništavaju u otopini etanola i ugibaju.
Bez onečišćenja okoliša
“Ranije je bilo sredstava koji uništavaju krpelje na bazi piteroida, no ova mehanička metoda učinkovita je. Naravno, samo po tlu gdje se u plahti skupe krpelji. Osim toga, ne onečišćuje okoliš“, savjetuje Krčmar, dodajući da se na taj način svakako može smanjiti razvojni ciklus ovih nametnika.