Nakon kišnog razdoblja i uskrsnih blagdana, slavonski poljoprivrednici iskoristili su prve suhe i tople dane za nastavak proljetne sjetve. U fokusu je suncokret
U Slavoniji je proljetna sjetva u punom jeku, a ove godine najviše nade polaže se u suncokret, prenosi net.hr. I dok traktori ponovno voze slavonskim poljima, sjena dugova i neisplaćenih poticaja baca brigu na svaku zasijanu njivu.
Nakon kišnog razdoblja i uskrsnih blagdana, slavonski poljoprivrednici iskoristili su prve suhe i tople dane za nastavak proljetne sjetve. U fokusu je suncokret, kultura koja sve više dobiva na važnosti, ne samo zbog otpornosti već i potencijalno bolje zarade u odnosu na druge ratarske kulture.
“Ako se praši za traktorom – onda valja,“ kaže Franjo Čolić, poljoprivrednik iz Županje, aludirajući na dobre uvjete tla za sjetvu. On s kolegom Ivanom Nikolozom ovih dana intenzivno sije suncokret. “To ne smije čekati. Svaki zakašnjeli dan može značiti manji prinos, a sve ovisi o ljetu”, dodaje Ivan Nikolozo, županjski poljoprivrednik.
Statistike pokazuju da je prošle godine u Hrvatskoj bilo zasijano oko 65 tisuća hektara suncokreta, dok se ove godine očekuje značajan rast – čak do 70 tisuća hektara i više. Najveće površine i dalje su koncentrirane u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Franjo ove godine suncokret sije i na parcelama gdje je prošle godine uzgajao soju – bezuspješno. “Dvije godine zaredom led mi je uništio usjeve. I suncokret je stradao, ali je ipak nešto preživjelo. To mi je jedina nada,” govori.
Osim rasta troškova, veliki problem predstavlja i kašnjenje državnih poticaja. “Radimo na kredit. Poticaje od prošle godine još nismo dobili. Sve ovo sad – na dug”, ogorčeno dodaje Ivan.
Igor Mikulić, stručni suradnik u HGK – Županijskoj komori Osijek ističe da je ove godine i nadalje povećano zanimanje za sjetvom suncokreta. Prema provedenim anketama među proizvođačima, dodaje Mikulić, očekuje se sjetva na površinama većima od 70 tisuća hektara.
