Unatoč većim razlikama u standardu između Hrvatske i Srbije, Slavonija se približava razini razvoja Srbije, dok su neki makroekonomski pokazatelji čak i gori
Hrvatska se fragmentira i specijalizira – obalne županije fokusiraju se na turizam, Zagreb na IT i financije, sjeverne županije na industriju, a Slavonija na prehrambeno-prerađivačku industriju i poljoprivredu. Međutim, mi itekako zaostajemo budući da je prehrambena industrija nisko produktivna i slabo izvozi, a poljoprivreda ne ostvaruje značajan rast, unatoč subvencijama.
Prema Eurostatu, panonska Hrvatska, koja uključuje i Slavoniju, postala je jedna od najsiromašnijih regija EU, s 31,3 % stanovništva koje živi u riziku od siromaštva. Unatoč većim razlikama u standardu između Hrvatske i Srbije, Slavonija se približava razini razvoja Srbije, dok su neki makroekonomski pokazatelji čak i gori.
Dakako, još je uvijek stanje u Slavoniji bolje nego u Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji te u većini Rumunjske i Bugarske i dijelovima Grčke. Međutim, iako se općenita stopa siromaštva u Hrvatskoj smanjuje, u Slavoniji se povećava, s 28,6 % u 2021. na 31,3 % prošle godine. Osobe su smatraju siromašnima ako žive u kućanstvu koje je tijekom prethodne godine bilo zaposleno manje od 20 % ukupno dostupnog vremena za rad.
Dodatni je kriterij i taj da “oskudijeva”, odnosno ne može priuštiti stvari kao što su internet, nova odjeća i obuća, piće i objed s prijateljima, odnosno obitelji jednom mjesečno, održavanje toplog doma i tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja.
Izgubljeno desetljeće posebno je pogodilo Slavoniju koja se oslanjala na prehrambenu industriju orijentiranu prema domaćem tržištu. Masovno iseljavanje mladih dodatno pogoršava situaciju, a oporavak će biti dug i neizvjestan zbog nedostatka promjena u pristupu razvoju.
Ipak, možemo se nadati kako će se navedeni trendovi preokrenuti upravo dolaskom velikih kompanija kao što je Jabil i najavom dolaska drugih investitora.
