Ratari kažu da noćima ne spavaju, ali ne zbog vrućina, nego zbog briga kako pokriti troškove
Izuzetno dugo sušno razdoblje s ekstremno visokim temperaturama nanijelo je štetu šećernoj repi, kukuruzu i drugim poljoprivrednim kulturama. Umjesto prihoda poljoprivrednici će zbrajati gubitke, a neće ih pokriti ni odšteta od proglašavanja elementarne nepogode, piše Danas.hr.
Kombajni u slavonskim poljima vrše kukuruz znatno ranije nego inače.
“Ja za svojih 60 godina nikad nisam vidio da se kukuruz skida u osmom mjesecu”, kaže za RTL Ivan Koprivnjak iz Dalja.
Prašina koja se diže u zrak najbolje govori koliko je zemlja suha. A dugo sunčano razdoblje s vrelim temperaturama uništilo je kvalitetu kukuruza.
“On je izgorio totalno, spaljen, nema kvalitete nikakve, to je sitno jako zrno i to je to, vidi se i kakve su stabljike, to je stabljika kao šiba, to je strava i užas”, kaže Ivan Koprivnjak.
No, kukuruz, nažalost, nije jedini ni najteži stradalnik suše.
“Što se tiče proljetnih kultura, s obzirom na ove sve klimatske promjene i ovu sušu najviše su stradale šećerna repa, zatim soja, kukuruz pa suncokret”, kaže Lucijan Petrović iz Soljana.
Stravičan prizor na poljima šećerne repe, a kada se vidi i ono što je ispod zemlje – još je gore. Ovakvu situaciju ne pamte ni oni koji se proizvodnjom šećerne repe bave godinama.
“Ja sijem 42 godine šećernu repu, ja ovo nisam doživio nikada, dva mjeseca plus 40, bez kapi kiše, bez rose, bez ičega, ulog isti, posao isti, tehnologija ista, sve, ali ovo, ovo, nije normalno”, kaže Drago Perij iz Vrbanje.
Stanje je nenormalno za sve ratare.
“Soju vršimo evo možete vidjeti ovdje uz put na što izgledaju soje, ovdje jednostavno nije pala kiša više od 60 dana”, kaže Željko Petrović iz Soljana.
Svojim poljem šećerne repe vodi nas i gospođa Miluška. Repi nije pomogao ni sustav navodnjavanja.
“Slika govori sve, navodnjavanje nije moglo pomoći kod ovih visokih temperatura, totalno bez oborina i visoke i noćne temperature”, kaže Miluška Besek iz Vrbanje.
Ratari kažu da noćima ne spavaju, ali ne zbog vrućina, nego zbog briga kako pokriti troškove, a uložili su u proizvodnju šećerne repe dvije tisuće eura po hektaru. Osiguranima će dio troškova pokriti osiguranje, ostalima naknada štete nakon proglašenja elementarne nepogode.
“Skoro su sve općine i gradovi uputili zahtjev, čekamo još nadopune što se tiče izlaska na teren i utvrđivanja stvarnih postotaka šteta, do kraja tjedna nastojat će i župan donijeti odluku o proglašenju za područje Vukovarsko-srijemske županije”, kaže Magdalena Parat, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije.
Elementarna nepogoda bit će proglašena i u cijeloj Osječko-baranjskoj županiji, no desetak posto pokrivene štete ratarima neće biti dovoljno pa je i ministar poljoprivrede najavio poseban program pomoći i isplate dodatnih sredstava za sve pogođene sušom.