Srećom, vatrogasci su posebno opremljeni i educirani za njihovo uspješno uklanjanje, a na teren ih uvijek izađe nekoliko
Uz intervencije
uklanjanja zmija, slavonskim vatrogascima u
trenutnom ljetnom razdoblju pune su ruke posla i oko uklanjanja
gnijezda stršljena i osa. Gotovo svakodnevno dobiju po
nekoliko dojava, dok na teren izlaze uglavnom u večernjim satima
u kojima se
spomenuti kukci već vrate na svoje mjesto.
”Odradimo 40 do 50 takvih intervencija godišnje, iako ih je,
naravno, najviše od svibnja do listopada radi visokih
temperatura. Samo smo ih u ovoj godini do danas imali već gotovo
30-ak. Međutim, rijetko su kada u pitanju hitne intervencije, pa
si napravimo raspored i izađemo na teren kroz nekoliko dana”,
pojašnjava za SiB.hr Luka Vuksanić, zamjenik
zapovjednika DVD-a Valpovo.
Dodaje kako veći problem imaju sa stršljenima nego s osama koji
se najčešće zavlače u napuštene objekte, vikendice, šupe,
skladišta i tavane obiteljskih kuća. Nije rijetkost ni da ostaju
u blizini cvijeća i stabala budući da se hrane biljnim sokovima.
Srećom, vatrogasci su posebno opremljeni i educirani za njihovo
uspješno uklanjanje, a na teren ih uvijek izađe nekoliko.
”Koristimo cjelokupnu zaštitnu opremu, uključujući maske za lice
kako ne bismo udisali spojeve proizašle iz toga spreja kojima
uništavamo ose i stršljene te posve zatvorena odijela
koja je teško nositi po vrućinama, posebice u prostorima
poput tavana u kojima bude više od 50 stupnjeva. Također, sa
sobom nosimo i injekciju adrenalina za slučajeve uboda i
posljedične teške alergijske reakcije, odnosno anafilaksije, no
isti budu izuzetno rijetki”, opisuje Dario
Horvat, zapovjednik DVD-a Kešinci.
Iako naizgled bezopasne, takve su intervencije vatrogascima
izuzetno zahtjevne budući da, osim toga što se obavljaju na
visokim temperaturama, a često i na nepristupačnim mjestima,
odnose se na uklanjanje životinja čiji ubod čak može biti i
smrtonosan, ako se ne reagira na vrijeme. Osim toga, poneka
njihova gnijezda nije nimalo jednostavno ukloniti.
”Prije nekoliko smo godina u valpovačkom naselju pronašli
gnijezdo stršljena kod vrata poljskoga toaleta. Kada smo im
prišli, jako su se uznemirili i krenuli letjeti oko nas. Na
sreću, štitila nas je oprema, a sjećam se i kako smo tada
potrošili šest sprejeva (koji su dosta skupi), dok inače ne
potrošimo niti jedan cijeli, već polovinu”, napominje Vuksanić.
Veliki izazov vatrogascima predstavlja i sama činjenica kako je
takvih intervencija mnogo, a za koje bi se, smatraju, mogle
pobrinuti i ostale službe. Međutim, građani nemaju toliko novca
da ih plaćaju i trebaju dugo čekati na svoj dolazak na red, dok
vatrogasci sve odrade besplatno i na dobrovoljnoj bazi. Iako
značajnih odstupanja u broju intervencija, srećom, u odnosu
na prošle godine nema, ipak je na određene stvari potrebno
posebno pripaziti.
”Sukladno povećanju temperatura, ose su i stršljeni
otporniji i jači te postaju kao korov – sve ih je teže
ukloniti te se sve brže šire i razmnožavaju, a pristižu i njihove
druge vrste. Morat će se, stoga, u budućnosti pronaći načini
osiguravanja češćih izlazaka i ostalih službi na teren”,
zaključuje Horvat.
Primjer je jedne takve pozitivne suradnje sporazum između JVP
Grada Osijeka i Udruge Pčela, ali ista se provodi uglavnom u
slučajevima u kojima je riječ o uklanjanjima
rojeva pčela, za koje je ove godine primljeno i
preko stotinu dojava na ovim područjima. U svakom slučaju,
građanima se savjetuje da redovito održavaju životne prostore,
postave zaštitne mreže na vrata i prozore te se otvore
prema korištenju
prirodnih repelenata.