Srećom, vatrogasci su posebno opremljeni i educirani za njihovo uspješno uklanjanje, a na teren ih uvijek izađe nekoliko
Uz intervencije
uklanjanja zmija, slavonskim vatrogascima u trenutnom ljetnom razdoblju pune su ruke posla i oko uklanjanja gnijezda stršljena i osa. Gotovo svakodnevno dobiju po nekoliko dojava, dok na teren izlaze uglavnom u večernjim satima u kojima se
spomenuti kukci već vrate na svoje mjesto.
”Odradimo 40 do 50 takvih intervencija godišnje, iako ih je, naravno, najviše od svibnja do listopada radi visokih temperatura. Samo smo ih u ovoj godini do danas imali već gotovo 30-ak. Međutim, rijetko su kada u pitanju hitne intervencije, pa si napravimo raspored i izađemo na teren kroz nekoliko dana”, pojašnjava za SiB.hr Luka Vuksanić, zamjenik zapovjednika DVD-a Valpovo.
Dodaje kako veći problem imaju sa stršljenima nego s osama koji se najčešće zavlače u napuštene objekte, vikendice, šupe, skladišta i tavane obiteljskih kuća. Nije rijetkost ni da ostaju u blizini cvijeća i stabala budući da se hrane biljnim sokovima. Srećom, vatrogasci su posebno opremljeni i educirani za njihovo uspješno uklanjanje, a na teren ih uvijek izađe nekoliko.
”Koristimo cjelokupnu zaštitnu opremu, uključujući maske za lice kako ne bismo udisali spojeve proizašle iz toga spreja kojima uništavamo ose i stršljene te posve zatvorena odijela koja je teško nositi po vrućinama, posebice u prostorima poput tavana u kojima bude više od 50 stupnjeva. Također, sa sobom nosimo i injekciju adrenalina za slučajeve uboda i posljedične teške alergijske reakcije, odnosno anafilaksije, no isti budu izuzetno rijetki”, opisuje Dario Horvat, zapovjednik DVD-a Kešinci.
Iako naizgled bezopasne, takve su intervencije vatrogascima izuzetno zahtjevne budući da, osim toga što se obavljaju na visokim temperaturama, a često i na nepristupačnim mjestima, odnose se na uklanjanje životinja čiji ubod čak može biti i smrtonosan, ako se ne reagira na vrijeme. Osim toga, poneka njihova gnijezda nije nimalo jednostavno ukloniti.
”Prije nekoliko smo godina u valpovačkom naselju pronašli gnijezdo stršljena kod vrata poljskoga toaleta. Kada smo im prišli, jako su se uznemirili i krenuli letjeti oko nas. Na sreću, štitila nas je oprema, a sjećam se i kako smo tada potrošili šest sprejeva (koji su dosta skupi), dok inače ne potrošimo niti jedan cijeli, već polovinu”, napominje Vuksanić.
Veliki izazov vatrogascima predstavlja i sama činjenica kako je takvih intervencija mnogo, a za koje bi se, smatraju, mogle pobrinuti i ostale službe. Međutim, građani nemaju toliko novca da ih plaćaju i trebaju dugo čekati na svoj dolazak na red, dok vatrogasci sve odrade besplatno i na dobrovoljnoj bazi. Iako značajnih odstupanja u broju intervencija, srećom, u odnosu na prošle godine nema, ipak je na određene stvari potrebno posebno pripaziti.
”Sukladno povećanju temperatura, ose su i stršljeni otporniji i jači te postaju kao korov – sve ih je teže ukloniti te se sve brže šire i razmnožavaju, a pristižu i njihove druge vrste. Morat će se, stoga, u budućnosti pronaći načini osiguravanja češćih izlazaka i ostalih službi na teren”, zaključuje Horvat.
Primjer je jedne takve pozitivne suradnje sporazum između JVP Grada Osijeka i Udruge Pčela, ali ista se provodi uglavnom u slučajevima u kojima je riječ o uklanjanjima
rojeva pčela, za koje je ove godine primljeno i preko stotinu dojava na ovim područjima. U svakom slučaju, građanima se savjetuje da redovito održavaju životne prostore, postave zaštitne mreže na vrata i prozore te se otvore prema korištenju
prirodnih repelenata.