Oluje su najčešće nakon toplinskog vala jer se skupi jako velika količina energije. To vam je zapravo najbolji mehanizam za mnogo te energije koja je odgovorna upravo za nastanak ovakvih oluja
Hrvatska zbraja štetu od olujnog nevremena s pljuskovima i tučom
koji su poharali velik dio zemlje. Najgore je bilo u Slavoniji i
Baranji. Letjeli su krovovi i nadomak Zagreba. O
ekstremnim vremenskim uvjetima u RTL-u Danas razgovarali su s Petrom
Mikuš Jurković,voditeljicom službe za vremenske prognoze
i upozorenja na opasne vremenske pojave iz DHMZ-a.
Koji su razlozi ovakvih nevremena? Dojam je nekako da
prije nije bilo baš ovako ili?
“Pa u pravilu vjerojatno je bilo ovako jakih nevremena, ali ne
toliko često. Ono što se jučer dogodilo je da su se posložili svi
uvjeti koji su nužni za nastanak grmljavinskih oblaka i da oni
budu jako intenzivni. Bilo je jako puno vlage u prizemnom sloju
iz svega toga energija koja je mogla biti utrošena za rast,
razvoj i intenzitet oluje bila je jako velika i ono najvažnije
bilo je izrazito snažno smicanje vjetra po visini. To vam znači
da je jako velika promjena smjera i brzine vjetra po visini.
Upravo upravo to daje ovakvim olujama mogućnost da dugo žive i da
budu što jače i što intenzivniji.”
Konkretno, kada govorimo o tuči, bila je veličine teniske
loptice. To je nešto što ne nastaje tek tako, za to je potreban
nešto duži proces, zar ne?
“Tako je da. Upravo je ovo smicanje jedno je od najodgovornijih
za nastanak ovako velike tuče. Zbog toga što je za život i
intenzitet same te grmljavinske oluje potrebna jaka uzlazna
struja. U takvim situacijama, kada imamo jaku promjenu brzine
vjetra po visini, uzlazna struja vam je pomaknuta od silazne
struje koja ju guši i zbog čega bi ta uzlazna struja umrla. I
zbog toga je život takve ćelije puno dulji, ona je puno
intenzivnija. Jedina ćelija, odnosno jedini grmljavinski oblak
ili organizirana grmljavinska oluja koja može proizvesti tako
veliku tuču jest super ćelija jer jedino ona može imati tako jaku
uzlaznu struju.”
S obzirom na sve klimatske promjene o kojima svaki dan
slušamo, možemo li onda češće očekivati u ljetnim mjesecima
ovakve jake oluje i opasne oluje?
“Prema nekim novijim istraživanjima koja su napravljena za
područje Europe, konkretno za područje sjeverne Italije, koje je
vrlo slično u pravilu su uvjeti kao u Hrvatskoj. U zadnjem
desetljeću je tuča koja je promjera većeg od 5 centimetara, to je
upravo ova veličine teniske loptice, tri puta češća nego što je
to bilo 1950-ih. Dakle, zaista imamo češće i ekstremnije pojave.”
Može se onda očekivati da će ih biti u narednom razdoblju
više?
“Tako je. Nažalost, živimo u vremenu klimatskih promjena u
vremenu atmosfere koja je sve zagrijanija. U takvoj atmosferi
topliji zrak može primiti više vlage, ta energija je puno veća i
ono što se očekuje je da će ekstremnih događaja biti više.
Također, ono što je dokazano je da će broj dana s grmljavinskim
nevremenom biti manji, ali kada će se dogoditi, onda će ona biti
jača, intenzivnija i ekstremnija.”
Spominjali ste superćelijske oluje. Često se uspoređuje
to sa situacijom kojoj smo imali svjedočiti prošle godine u
srpnju, možemo li usporediti ovo što se jučer dogodilo s tim
događajem?
“Može se uspoređivati. Bilo je sličnosti, bilo je različitosti.
Sličnost je da je bio isti tip grmljavinske oluje radilo se o
super ćelijama. Ona prošle godine je bila drugačije organizirana.
Bila je organizirana u liniju, spojila se u liniju i takve
grmljavinske oluje zapravo nekako prođu kroz cijelu Hrvatsku i
najviše ostavljaju posljedice od olujnog i orkanskog vjetra. To
je najveća posljedica koje takve oluje proizvode. Ove jučerašnje
su više bile izolirane super ćelije i kao takve kod njih je veća
opasnost upravo od ovih velikih zrna tuče.”
Može li se to predvidjeti? Koliko precizne mogu biti te
prognoze o razmjerima nevremena i koliko se rano može upozoriti
ljude na čupanje drveća ili na ovakav led veličine teniske
loptice?
“U pravilu DHMZ izdaje upozorenja za tri dana unaprijed. Ono što
se je vidjelo da će zaista biti potencijalno opasno. Dan prije
izdano je upozorenje da je to vrijeme zaista opasno, znači
narančasto drugog stupnja. To znači jedno upozorenje gdje treba
biti na oprezu, poduzeti neke korake. Taj dan je izdano crveno
upozorenje – vrijeme je izuzetno opasno. Zaista se vidjelo da će
negdje biti ekstremno. Vidjelo se da je najveći potencijal za
veliku tuču upravo u Slavoniji, dok će u središnjoj Hrvatskoj
biti problema zbog olujnog i orkanskog vjetra. Svaka oluja ima
određene uvjete koje mora ispuniti i oni se zaista mogu vidjeti i
dan – dva unaprijed.”
Upozorenja ne smijemo ignorirati?
“Nikako, ne može se točno odrediti lokalitet, ali se može
relativno veće područje kao što je regija Zagreb i okolica.”
Možemo li očekivati još ovakvih oluja ovo ljeto?
“Pa vrlo vjerojatno možemo. Razlog je taj što ćemo imati sigurno
još nekoliko toplinskih valova. Nakon svakog toplinskog vala može
doći do ovakvog prodora vlažnog i nestabilnog zraka i sigurno da
ne mogu reći da se ovo ne može dogoditi. Oluje su najčešće nakon
toplinskog vala jer se skupi jako velika količina energije.
Dakle, imamo visoku temperaturu i nakon toga nam dolazi vlažan i
nestabilan zrak. To vam je zapravo najbolji mehanizam za mnogo te
energije koja je odgovorna upravo za nastanak ovakvih oluja.”