Bolnički liječnici priželjkuju konkretnije mjere koje bi pacijente odvratile od neosnovanih dolazaka na hitne bolničke prijeme
Priprema se novi sustav trijaže na bolničkim hitnim prijmovima.
Na taj način trebalo bi rasteretiti bolničke hitne prijmove od
brojnih pacijenata koji tamo dođu bez valjanog razloga.
“U tijeku je izmjena modela organizacije rada objedinjenih hitnih
bolničkih prijmova, što je dio reorganizacije bolničke
zdravstvene zaštite u skladu s pokrenutom reformom zdravstva.
Time dodatno osiguravamo da svaki pacijent pravovremeno i u
skladu s hitnosti simptoma i zdravstvenih potreba dobiva
adekvatnu zdravstvenu skrb”, poručuje ministar
Beroš, piše Novi list.
Više je modela u igri, od onog u kojem bi obiteljski liječnici u
cjelodnevnim dežurstvima pacijentima izdavali uputnice za hitnu,
do trijažne ambulante u bolnicama. Koji će se primijeniti,
ministar će tek odlučiti. I liječnici i pacijenti pitaju se o
čemu se zapravo radi, i u čemu će biti novost u odnosu na
postojeći model.
Predložena su dva modela; za onaj da na hitni prijam pacijenti
dolaze s uputnicom obiteljskog liječnika mislim da nije izvediv,
dok trijaža na hitnom prijmu nije nikakva novost. Pitanje je samo
kako će se provoditi i koliko će raspoloživog osoblja
zahtijevati. “Osobno podržavam trijažnu ambulantu, ali takvu je
odluku potrebno hitno donijeti. Apelirati isključivo na svijest i
savjest građana nije dovoljno, pogotovo u vrijeme sezonskih
respiratornih infekcija”, smatra Ivica Belina, predsjednik
Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).
Bolnički liječnici pak priželjkuju konkretnije mjere koje bi
pacijente odvratile od neosnovanih dolazaka na hitne bolničke
prijmove gdje, iako nisu hitan slučaj, problem očekuju riješiti u
najkraćem roku. Takvih je, tvrde, više od 50 posto, a sustav
trijažiranja ne može im doskočiti jer se danas niti jednog
pacijenta ne smije vratiti kući, već se svakome radi medicinska
obrada.
“Svi bolnički hitni prijmovi i danas rade trijažu i prema redu
hitnosti, prema trijažnim papirima, rade kategorizaciju
pacijenata od 1 do 5. Prva kategorija odmah ide u obradu, to je
hitnoća kad se dogodi arest ili je potrebna reanimacija,
pacijenti životno ugroženi zbog infarkta ili teške sepse, zatim
se prima kategorija dva i tako redom. Trijažu radi trijažna
sestra i to je vrlo jednostavno: uzmu se parametri, izmjeri se
tlak, saturacija, bolovi, složi se trijažna kategorija i onaj tko
je najmanje hitan, najviše čeka”, objašnjava Ivana
Šmit, predsjednica HUBOL-a.
HUBOL je svojedobno pozdravio uvođenje financijske penalizacije
nepotrebnog dolaska pacijenta na bolnički hitni prijem, koja je u
vrijeme ministra Nakića trebala iznositi 150 kuna kazne koju bi
platio pacijent, ako se ustanovi da je na hitni prijem došao bez
pravog razloga. Hitne bolničke prijeme i danas pacijenti često
zloupotrebljavaju dolazeći zbog minornih problema koje su mogli
riješiti kod svog obiteljskog liječnika. Danas se s hitnog prijma
ne vraća niti jednog pacijenta.
“Nemamo to pravo, ne možete nikome reći da nije hitan slučaj.
Pacijenta se primi, upiše u bolnicu, napravi se trijažni list,
ide u obradu. U tim ambulantama rade tek diplomirani mladi
liječnici koji nemaju iskustva i zovu nadslužbe. To je legitimno,
jer se uvijek nešto može potkrasti. Bez specijalističkog suporta
nijedan pacijent ne bi smio biti pušten. Ali trijažne kategorije
četiri i pet u nekadašnjem su prijedlogu reforme, u vrijeme
ministra Nakića, bile predviđene za dežurnog doktora opće
prakse”, navodi čelnica HUBOL-a.
“Ljudi su postali prerazmaženi, dolaze na hitnu jer će dobiti
brži ultrazvuk abdomena. Da vide kakve sve ‘hitne’ pacijente
imamo koji nemaju veze s hitnoćom, ljudi bi se zgražali. Dođe vam
u tri sata ujutro pacijent jer ne može zaspati, a zna da je na
hitnoj uvijek netko budan pa će dobiti tabletu za spavanje. Ili
ga je ubo komarac u leđa, a ne može se počešati. Jedna mama u
Sisku došla je, sjećam se, na hitnu zbog djeteta kojem smrde
nožice. Ili nam dođe s temperaturom 37,2 jer se boji da bi se
stanje moglo rasplamsati”, ilustrira Ivana Šmit, predsjednica
HUBOL-a.