zašto šute?

U Hrvatskoj nitko nije gay: Svi glumci, glazbenici, sportaši, sve javne osobe su straight

Armin Durgut/PIXSELL

Imamo deseti saziv Sabora, ukupno je oko 1500 ljudi u posljednjih 30 i više godina bilo u ulozi zastupnika. U istoj dvorani danas je s njima bila i četrnaesta Vlada, dakle još otprilike 200-tinjak ljudi. I među svima njima, jedan jedini javno deklarirani gej

“Hrvatska, zemlja u kojoj nitko nije gay. Imamo, brojkom i
slovom, jednog gay saborskog zastupnika, doduše saznali smo to
jer je bio žrtva obiteljskog nasilja od strane partnera. Imamo i
jednog gej glumca, doduše saznali smo to prije 15 godina jer je
netko zlonamjerno objavio njegove fotografije s drugim muškarcem.
I evo sad svi nagađaju da je gej i ministar Habijan, jer je to u
maniri kakva nikad nigdje na svijetu nije viđena, objavio
predsjednik Republike. Nije neobično da u konzervativnoj
Hrvatskoj nitko ne želi govoriti o svojoj seksualnosti, jer nitko
ne želi da ga se samo po tome prosuđuje, da ne kažem sudi. Jedini
koji javno priznaju da su gay: su aktivisti, predstavnici gej
udruga, oni koji se bore da se istospolnim obiteljima dozvoli
udomljavanje. I to je Hrvatska, zemlja u kojoj su svi glumci, svi
glazbenici, svi sportaši, svi novinari, i sve javne osobe
straight”, ovako je Mojmira Pastorčić započela sinoć u RTL Direktu prilog u gejevima u Hrvatskoj.

Imamo deseti saziv Sabora, ukupno je oko 1500 ljudi u posljednjih
30 i više godina bilo u ulozi zastupnika. U istoj dvorani danas
je s njima bila i četrnaesta Vlada, dakle još otprilike
200-tinjak ljudi. I među svima njima, jedan jedini javno
deklarirani gej. Ne, on danas nije bio u sabornici nego u
Bruxellessu.

Zastupnika Socijaldemokrata Domagoja
Hajdukovića pitali smo kako on tumači da je
jedini hrvatski političar u više od tri desetljeća koji je javno
rekao da je gej. “Puno ljudi i u Vladi i u politici općenito su
gejevi, lezbijke, LGBT osobe, kako hoćete. Mislim da se nisu
autali čisto iz utilitarnih razloga, bilo da misle da će to
naštetiti njihovoj političkoj karijeri, bilo obiteljskom životu
ili čemu već drugom”, odgovara Hajduković.

Ista je situacija, recimo, i na dodjelama medijskih nagrada – kad
među najprepoznatljivijim licima s estrade svih ovih godina
svijećom treba tražiti gej osobu. Kako je moguće da u Hrvatskoj
gotovo nitko nije javno gej pitali smo one rijetke koji se o tome
ne ustručavaju govoriti – aktiviste. “Javne osobe imaju puno više
toga za izgubiti nego što mogu dobiti s time da se autaju, i ne
razmišljaju da bi oni mogli dati nekakvu pozitivnu sliku mladima,
da bi to osnažilo druge LGBT osobe, nego gledaju na to da će oni
osobno biti izloženi nekakvoj diskriminaciji, napadima i slično”,
kaže Daniel Martinović,
predsjednik udruge “Dugine obitelji”.

Ivan Zidarević je prvi u Hrvatskoj, još 2014.,
sklopio životno partnerstvo i tako dobio hrvatsko državljanstvo.
On podsjeća da svi podaci govore da gej osobe pate više u odnosu
na druge jer ih društvo prisiljava da se u svojoj koži osjećaju
lošije. “Znači, problem je u društvu, kad društvo bude više
tolerantnije i empatičnije, onda će i više ljudi reći ‘hej, ja
sam gej ili što već’. Tako da bi lopticu trebalo kompletno
prebaciti na društvo, na one koji su heteroseksualci, a ne
homoseksualce”, kaže Zidarević.

U moru reakcija na predsjednikovu izjavu o Damiru
Habijanu
ni danas nismo čuli ministrovu. Reagirali su
gotovo isključivo heteroseksualci, ali danas je stav iznio i
jedan gej, Viktor Zahtila, poručivši ministru u
tekstu za Novosti, već u naslovu – ‘budi muško i reci, jesam,
peder sam!’. I kako Zahtila objašnjava, problem je što je i
stanje uma geja odraslog u Hrvatskoj, u odnosu na one koji žive u
emancipiranim društvima na zapadu, sasvim drukčije.

“Zašto, zato što gej ljudi u Hrvatskoj imaju tu autohomofobnu
tendenciju da se dodvoravaju strejt ljudima i da uvijek paze kako
će oni reagirati na njihov identitet. Znači, ‘nemoj biti pregej,
budi gej u onoj mjeri da to neće stvoriti tvojim strejt
prijateljima nelagodu’. Kakav je to život, meni je to patetično”,
zaključuje Zahtila.

No, tu su i nove generacije, odrasle na društvenim mrežama, puno
spremnije da se javno izjasne o koječemu, pa i o seksualnom
opredjeljenju. Marku Cuccurinu, jednom od
poznatijih influencera u državi nije nikakav problem reći da je
gej. “Pogotovo mi mladi učimo koliko je važno prihvaćati, ne samo
na osnovi seksualnog opredjeljenja, isto možemo primijeniti i kad
je u pitanju vjera, rasa, nacionalnost, jer vidim da je sada bilo
aktualno i ovo s Novom godinom i Filipincima. Dakle, mislim da
možemo svugdje primijeniti tu neku poruku koliko je važno
prihvatiti, pa onda i voljeti”, kaže Cuccurin.

U tom duhu, čekamo iduće javne osobe koje će se dobrovoljno
autati, ponosno šetati na gej prajdu, možda čak i u javnosti
poljubiti partnera. Bilo bi dobro da to ne moramo čekati još 30
godina.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari